Velika Bosna
Neutralna tačka gledišta ovog članka je osporena. |
Velika Bosna je termin kojim se označava bošnjački politički koncept stvaranja uvećane države Bosne, u čije bi granice pored područja Bosne i Hercegovine trebalo uključiti i delove susednih država Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Pobornici velikobosanskog projekta temelje svoje zamisli na povratnom pseudo-istorijskom tumačenju regionalne bosanske prošlosti, uz pozivanje na "obnovu" Bosne u granicama nekadašnjeg Bosanskog pašaluka, odnosno u granicama srednjovekovne bosanske države iz vremena bana i kralja Stefana Tvrtka I.[1][2]
Kompozicija Velike Bosne[uredi | uredi izvor]
Po ovom konceptu Velika Bosna bi uključivala sljedeće tri jedinice:
- Bosnu i Hercegovinu, međunarodno priznatu državu sa svojim granicama;
- Istočnu Bosnu, koja bi uključivala teritorije gdje je muslimansko stanovništvo bilo većinsko prije 1867, sa gradovima kao što su Beograd, Smederevo, Užice, Šabac...
- Zeta—Sandžak, koja bi uključivala teritorije:
- Novopazarskog sandžaka, koji je ostao pod vlašću Bosanskog pašaluka sve do 1878, i pod Osmanskim carstvom do 1912, sa relativnom Bošnjačkom većinom sve do danas;
- Veliki dio Metohije, gdje su muslimani činili dobar dio stanovništva, kao što je Peć, Prizren, Gora ...
- Zeta, koja bi uključivala dijelove Crne Gore, gdje su muslimani činili većinu do 1878. u praktično svim većim gradovima: Podgorica, Nikšić, Kolašin, Bar...
- Dubrovnik i Kotorski zaliv, pošto su dijelovi Kotorskog zaliva ostali pod Socijalističkom Republikom BiH sve do 1947, dok bi Dubrovnik sa okolinom bio korišten kao veza između Neumske luke i luka na obali Zete.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Bosna
- Bosanci
- Bošnjani
- Bošnjaci (arhaizam)
- Bosanski nacionalizam
- Bosanski integralizam
- Bosanski unitarizam
- Bosanski sandžak
- Bosanski pašaluk
- Bosanski vilajet
- Srbi u Bosni i Hercegovini
- Hrvati u Bosni i Hercegovini
- Bošnjaci u Bosni i Hercegovini
- Bošnjački nacionalizam
- Bošnjački integralizam
- Bošnjački unitarizam
- Prvi bošnjački sabor
- Bošnjakizacija
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bogavac, Tomislav (1994). Nestajanje Srba. Niš: Prosveta.
- Zgodić, Esad (2008). Ideja bosanske nacije i druge teme. Sarajevo: Zalihica.
- Imamović, Enver (1995). Korijeni Bosne i bosanstva. Sarajevo: Međunarodni centar za mir.
- Imamović, Enver (1999). Historija bosanske vojske. Sarajevo: Art.
- Lučić, Ivo (2014). „Velikobosanski nacionalizam ekstremniji je od bošnjačkog” (PDF). Status: Magazin za političku kulturu i društvena pitanja. 17: 215—217.
- Tanasković, Darko (1995). „Protivrečnosti neobošnjaštva”. Bosna i Hercegovina od srednjeg veka do novijeg vremena. Beograd: Istorijski institut SANU. str. 47—56.
- Šabanović, Hazim (1959). Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine.