Veliki Preslav
Veliki Preslav bug. Велики Преслав | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Šumenska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 9.237 |
— gustina | 120,34 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 10′ 01″ S; 26° 49′ 01″ I / 43.167° S; 26.817° I |
Aps. visina | 140 m |
Površina | 76,76 km2 |
Veb-sajt | |
velikipreslav.bg |
Veliki Preslav (bug. Велики Преслав; do 1993. godine samo Preslav) je grad u Republici Bugarskoj, u istočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Veliki Preslav u okviru Šumenske oblasti.
Veliki Preslav je bio prestonica prvog bugarskog carstva 893. do 972. godine i istovremeno jedan od značajnih gradova jugoistočne Evrope.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Položaj: Veliki Preslav se nalazi u istočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 340 km istočno, a od oblasnog središta, Šumena grad je udaljen 20 km jugoistočno.
Reljef: Oblast Velikog Preslava se nalazi u oblasti pobrđa, koje se naziva Ludogorjem, na približno 140 m nadmorske visine. Grad je smešten na valovitom području.
Klima: Klima u Velikom Preslavu je kontinentalna.
Vode: U blizini Velikog Preslava protiče više manjih vodotoka.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Oblast Velikog Preslava je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku.
Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske. Već samo ime grada ukazuje na brzu slovenizaciju Bugara. Rano slovensko naselje utvrđuju početkom 9. veka a bržem razvoju doprinosi blizina ranije prestonice Pliske. Grad se razvija za vreme vladavine kana Kruma i Omurtaga. 960. godine grad zauzima kijevski Rusi pod vladarom Svatoslavom I Kijevskim, a kasnije ga zauzima i Vizantija pod Jovanom I Cimiskijem. Grad su konačno uništili Tatari oko 1270. godine, nakon čega je preostalo stanovništvo ustanovilo nov grad u blizini dotadašnjeg Preslava.
Krajem 14. veka oblast Velikog Preslava je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
Ovde se nalazi Okrugla crkva.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Po procenama iz 2010. godine Veliki Preslav je imao oko 9.200 stanovnika. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari, a manjina su Turci. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.
Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje, a manjinska islam.
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Srednjovekovna tvrđava u Preslavu
-
Preslavski manastir
-
Zlatna crkva