Geografija Mađarske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dunav kod Višegrada

Ravnice pokrivaju veći deo Mađarske ("karpatski bazen"), dok na severu uz slovačku granicu ima brda i planina (najviši vrh: Kekeš, 1014 m). Mađarsku deli po pola Dunav (Duna); druge velike reke su Tisa (Tisza) i Drava (Dráva), dok na zapadu zemlje leži veliko jezero Balaton. Osim toga, Mađarska ima najveće termalno jezero na svetu, jezero Heviz.

Klima je kontinentalna, sa hladnim i vlažnim zimama i toplim letima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva suše. Prosečna godišnja temperatura je 9,7 °C.

Veći gradovi su: Budimpešta, Debrecin, Miškolc, Segedin, Pečuj, Njiređhaza, Kečkemet, Stoni Beograd, Đer, itd.

Pokrajine[uredi | uredi izvor]

Karta Mađarske

Mađarska je službeno podeljena na 40 pokrajina: 19 županija (mađ. megye), 20 gradskih županija (mađ. megyei város) i glavni grad (mađ. föváros), Budimpeštu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]