Za budućnost Crne Gore
Za budućnost Crne Gore | |
---|---|
![]() | |
Vođa | Zdravko Krivokapić (2020—2021) kolektivno vođstvo (2021—2023) Milan Knežević (2023—danas) |
Osnovana | 2. avgust 2020. |
Sedište | Podgorica |
Ideologija | kulturni konzervativizam socijal-demokratija |
Politička pozicija | konzervatizam i levica |
Slogan | Istina. Pravda. Konačno! |
Skupština Crne Gore | 13 / 81
|
Gradonačelnici | 6 / 25
|
Opštinske skupštine | 130 / 847
|
Veb-sajt | |
www |
Za budućnost Crne Gore je sveobuhvatna, uglavnom kulturno konzervativna politička koalicija u Crnoj Gori, formirana uoči parlamentarnih izbora 2020. i 2023. godine u toj zemlji.[1][2]
Zajedničku listu koalicije na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020. godine predvodio je univerzitetski profesor dr Zdravko Krivokapić. Na parlamentarnim izborima 2023. godine predvodi je Milan Knežević.
Učešće na izborima[uredi | uredi izvor]
Parlamentarni izbori 2020.[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/14/%D0%A2raditional_flag_of_the_Montenegro.png/240px-%D0%A2raditional_flag_of_the_Montenegro.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/2020_Montenegrin_parliamentary_election_map.svg/220px-2020_Montenegrin_parliamentary_election_map.svg.png)
Kampanja[uredi | uredi izvor]
Koalicija je formirana u avgustu 2020. godine i u početku je bila sastavljena od dva saveza Demokratskog fronta, Narodnog pokreta i Socijalističke narodne partije koji nije deo nijednog saveza. Glavni cilj koalicije je zbacivanje vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) i predsednika Mila Đukanovića, koji su na na vlasti još od 1991. godine. Sve stranke članice koalicije koristile su značajniji kulturni i socijalno konzervativni diskurs, zbog političke i verske krize u Crnoj Gori 2020. godine i otvorenog sukoba Srpske pravoslavne crkve i crnogorske vlade, koju je vodio DPS, nakon usvajanja spornog zakona o statusu verskih zajednica u Crnoj Gori, podržavajući verske proteste u Crnoj Gori i prava Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.[1][3]
Koalicija je na izborima osvojila 133.261 ili 32,55% glasova, odnosno 27 poslaničkih mandata u Skupštini Crne Gore. Većinu glasova osvojila je u opštinama Andrijevica, Berane, Budva, Žabljak, Plužine, Pljevlja i Herceg Novi.
Lokalni izbori[uredi | uredi izvor]
Izbori u Nikšiću (2021)[uredi | uredi izvor]
Koalicija "Za budućnost Crne Gore" učestvuje na lokalnim izborima u Nikšiću, koji se održavaju 14. marta 2021. godine, pod imenom "Za budućnost Nikšića". Prvi na izbornoj listi koalicije je Marko Kovačević, poslanik Skupštine Crne Gore i portparol Nove srpske demokratije.
Podršku koaliciji su javno uputili predsedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik[4], gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković[5], predsednik Pokrajinske vlade Vojvodine Igor Mirović[6], Srpska lista na čelu sa potpredsednikom Vlade Kosova i ministrom lokalne samouprave Goranom Rakićem i poslanikom Skupštine Republike Kosovo Igorom Simićem[7], načelnik opštine Gacko Ognjen Milinković[8], prof. dr Bogoljub Šijaković[9] i pesnik Blagoje Baković. U kampanju koalicije su se aktivno uključili predsednik opštine Budva Marko Bato Carević i Vladislav Dajković.
Izbori u Mojkovcu (2021)[uredi | uredi izvor]
Na lokalnim izborima u Mojkovcu, održanim 5. decembra 2021. godine, koalicija "Za budućnost Nikšića" je 1.322 glasa, odnosno 24,17%, što je sedam odborničkih mandata i najavila je formiranje nove parlamentarne većine.[10]
Izbori u Beranama (2022)[uredi | uredi izvor]
Na lokalnim izborima u Beranama, održanim 27. marta 2022. godine, koalicija "Za budućnost Berana" je 17,36% glasova i bila trećeplasirana, iza Demokratske partije socijalista i Socijalističke narodne partije, koja je na ovim izborima nastupala samostalno. Takođe, na ovim izborima su samostalno nastupale Ujedinjena Crna Gora i Prava Crna Gora, a posebnu izbornu listu imala je i grupa "Berane sad" koju je podržao i iza koje je stao Zdravko Krivokapić.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c4/MontenegroPres2023.svg/223px-MontenegroPres2023.svg.png)
Predsednički izbori 2023.[uredi | uredi izvor]
Kandidat koalicije na predsedničkim izborima Crne Gore bio je Andrija Mandić, predsednik Nove srpske demokratije. Osim Demokratske narodne partije i Radničke partije, u prvom krugu izbora dobio je podršku Socijalističke narodne partije, Prave Crne Gore, Slobodne Crne Gore, Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore i Saveza udruženja raseljenih i izbeglih u Crnoj Gori, a podržali su ga još predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i Vesna Bratić.
Prvi krug izbora održan je 19. marta 2023. godine. Andrija Mandić je osvojio 19,35% glasova, odnosno 65.394 glasa i odneo pobedu u šest opština prema ukupnom broju glasova u njima (Andrijevica, Berane, Budva, Zeta, Pljevlja i Plužine). Međutim, iako je pobedio u dve opštine manje od Mandića, drugoplasirani kandidat Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića je u zbiru imao više glasova i ušao u drugi krug.
U drugom krugu, koalicija je podržala predsedničkog kandidata Pokreta Evropa sad Jakova Milatovića, koji je odneo pobedu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/2023_Montenegrin_parliamentary_election_map.svg/220px-2023_Montenegrin_parliamentary_election_map.svg.png)
Parlamentarni izbori 2023.[uredi | uredi izvor]
Na parlamentarnim izborima 2023. godine, koaliciju su činile Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija Crne Gore i Radnička partija. Prethodno su lideri NSD-a Andrija Mandić, DNP-a Milan Knežević i PZP-a Nebojša Medojević na zajedničkoj konferenciji saopštili da prestaje postojanje Demokratskog fronta, te da će ove stranke samostalno nastaviti svoje političko delovanje.
Koalicija je osvojila 14,74% glasova, odnosno 44.565 glasova, što joj je obezbedilo 13 poslaničkih mandata u Skupštini Crne Gore. Pojedinačno najviše glasova osvojila je u opštinama Budva, Zeta i Pljevlja. Na taj način je postala treća po snazi parlamentarna politička opcija u Crnoj Gori, a pretenduje i da bude drugi najveći deo parlamentarne većine ukoliko se postigne dogovor o formiranju Vlade sa Pokretom Evropa sad.
Članice koalicije[uredi | uredi izvor]
Članovi koalicije za parlamentarne izbore 2020 čine dva saveza Demokratski front (Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Demokratska narodna stranka i Prava Crna Gora), Narodni pokret (Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, par nezavisnih poslanika u parlamentu, takođe i neke manje desničarske stranke, poput DSJ i DSS) i Socijalistička narodna partija koja nije deo nijednog saveza, ali održava usku saradnju sa novoformiranim Narodnim pokretom.
Koaliciju takođe podržava niz manjih vanparlamentarnih organizacija, poput krajnje desne Stranke srpskih radikala i Srpske liste, kao i krajnje leve Jugoslovenske komunističke partije, takođe i nekih srpskih nacionalnih i kulturnih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, kao što su Srpski nacionalni savjet Crne Gore.[1]
Zastupljenost u vlasti[uredi | uredi izvor]
Skupština Crne Gore[uredi | uredi izvor]
Saziv iz 2020. godine[uredi | uredi izvor]
Stranka | Lider | Skupština Crne Gore | |
---|---|---|---|
Nova srpska demokratija | Andrija Mandić | 9 / 81
| |
Pokret za promjene | Nebojša Medojević | 5 / 81
| |
Demokratska narodna partija | Milan Knežević | 5 / 81
| |
Socijalistička narodna partija | Vladimir Joković | 5 / 81
| |
Prava Crna Gora | Marko Milačić | 1 / 81
| |
Ujedinjena Crna Gora | Goran Danilović | 1 / 81
| |
Radnička partija | Maksim Vučinić | 1 / 81
|
Saziv iz 2023. godine[uredi | uredi izvor]
Stranka | Lider | Skupština Crne Gore | |
---|---|---|---|
Nova srpska demokratija | Andrija Mandić | 9 / 81
| |
Demokratska narodna partija | Milan Knežević | 4 / 81
| |
Radnička partija | Maksim Vučinić | 0 / 81
| |
Srpska radikalna stranka | Ilija Darmanović | 0 / 81
|
Lokalni nivo[uredi | uredi izvor]
Gradonačelnici i predsednici opština[uredi | uredi izvor]
Izbori | Predsednik opštine | Stranka | Izbori |
---|---|---|---|
Nikšić | Marko Kovačević | Nova srpska demokratija | 2021. |
Pljevlja | Dario Vraneš | Nova srpska demokratija | 2022. |
Berane | Vuko Todorović | Nova srpska demokratija | 2022. |
Budva | Milo Božović | Nova srpska demokratija | 2022. |
Mojkovac | Vesko Delić | Nova srpska demokratija | 2021. |
Zeta | Mihailo Asanović | Demokratska narodna partija | 2022. |
Izborni rezultati[uredi | uredi izvor]
Predsednički izbori[uredi | uredi izvor]
Izbori | # glasova | % od važećih | Lider |
---|---|---|---|
19. mart 2023.(prvi krug) | 65.394 | 19,32% | Andrija Mandić |
Parlamentarni izbori[uredi | uredi izvor]
Izbori | Lider koalicije | Rezultati | Mjesto | Vlada | |||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Glasova | % | Poslanika | +/– | ||||
2020. | Zdravko Krivokapić | 133,261 | 32.55% | 27 / 81
|
Nova | 2. | Podrška 2020–22. |
Opozicija 2022–23. | |||||||
2023. | Milan Knežević | 44,565 | 14.74% | 13 / 81
|
![]() |
3. | Podrška |
Lokalni izbori[uredi | uredi izvor]
Izbori | Opština | Naziv liste | # glasova | % od važećih | # poslanika | Vlada | Članice koalicije | Lider |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
30. avgust 2020. | Budva | 5.786 | 41,40% | 14 / 33
|
vladajuća većina | Marko Carević[11] | ||
14. mart
2021. |
Nikšić | 12.392 | 26% | 11 / 41
|
vladajuća većina | Marko Kovačević[12] | ||
9. maj 2021. | Herceg Novi | 3.246 | 19,39% | 7 / 35
|
vladajuća većina | Ivan Otović[13] | ||
5. decembar 2021. | Mojkovac | 1.322 | 24,17% | 8 / 31
|
vladajuća većina | Vesko Delić[10] | ||
27. mart 2022. | Berane | 2.559 | 17,36% | 6 / 35
|
vladajuća većina | Vuko Todorović[14] | ||
23. oktobar 2022. | Podgorica | 17.953 | 18,02% | 11 / 61
|
vladajuća većina | NSD, DNP, PZP, RP,Prava, SCG, SRS, JKP | Jelena Borovinić Bojović | |
Bijelo Polje | 3.510 | 14.1% | 5 / 38
|
Opozicija | Vaso Obradović | |||
Bar | 2.698 | 12,3% | 5 / 37
|
Opozicija | Maja Vukićević | |||
Budva | Budva na prvom mjestu - Milo Božović | 5.690 | 49.5% | 17 / 33
|
vladajuća većina | Milo Božović | ||
Danilovgrad | 1.361 | 14,8% | 5 / 33
|
vladajuća većina | Velimir Đoković | |||
Žabljak | 412 | 14,7% | 5 / 31
|
vladajuća većina | Ivan Popović | |||
Zeta | 4.502 | 49,2% | 16 / 32
|
vladajuća većina | NSD, DNP, PZP, RP, Prava, SRS | Mihailo Asanović | ||
Kolašin | DF - Za budućnost Kolašina | 619 | 13,7% | 4 / 30
|
vladajuća većina | Vasilije Bulatović | ||
Pljevlja | 5.620 | 32,7% | 12 / 35
|
vladajuća većina | Milan Lekić | |||
Plav | Za našu budućnost - Demokratska narodna partija, Nova srpska demokratija, Prava Crna Gora | 648 | 13,3% | 4 / 31
|
Opozicija | DNP, NSD, PCG | Milun Zogović | |
Plužine | Za budućnost Pive - Nova srpska demokratija | 394 | 20,6% | 6 / 30
|
Opozicija | Zoran Blagojević | ||
Rožaje | Za budućnost Rožaja | 236 | 1,9% | 0 / 34
|
Opozicija | NSD, SNP | Anđela Beloica | |
Tivat | Demokratski front - Za budućnost Tivta i Boke | 656 | 8,6% | 3 / 32
|
vladajuća većina | Miljan Marković | ||
Šavnik | Za budućnost Šavnika - SNP-NSD-DNP | poništeni izbori | SNP, NSD, DNP | Gavrilo Cerović |
Istraživanja javnog mnenja[uredi | uredi izvor]
Istraživač | Period | Za budućnost Crne Gore | Izvor |
---|---|---|---|
Intelligent Communications | 5-11. avgust 2020. | 25,9% | [15] |
CEDEM | 13. avgust 2020. | 24,7% | [16] |
CEDEM | 25. septembar 2020. | 34,8% | [17] |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Dogovorili se DF, SNP, Narodni pokret, Prava Crna Gora i ostali: Krivokapić nosilac liste”. www.vijesti.me.
- ^ Litije dobile politički profil: Zdravko Krivokapić na čelu koalicije DF-a, SNP-a, Prave Crne Gore i Narodnog pokreta!, borba.me, 1 August 2020
- ^ DF, SNP, Narodni pokret i Prava zajedno na izborima, Vijesti, 31 July 2020
- ^ „Dodik podržao koaliciju Za budućnost Nikšića”. RTV. 12. 3. 2021.
- ^ „DRAŠKO STANIVUKOVIĆ PODRŽAO KOALICIJU "ZA BUDUĆNOST NIKŠIĆA": "Vrhunac pada Milovog režima će biti pobeda u njegovom rodnom Nikšiću!"”. Večernje novosti. 11. 3. 2021.
- ^ „Podrška Igora Mirovića koaliciji "Za budućnost Crne Gore"”. Instagram.
- ^ „Delegacija Srpske liste u Nikšiću: Puna podrška koaliciji “Za budućnost Nikšića” i kandidatu za gradonačelnika Marku Kovačeviću”. Radio televizija Gračanica. 9. 3. 2021. Arhivirano iz originala 23. 4. 2021. g. Pristupljeno 12. mar 2021. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|access-date=
(pomoć) - ^ „Kolaliciju “Za budućnost Nikšića” podržali dr Ognjen Milinković i dr Velibor Milivojević”. Borba. 11. 3. 2021.
- ^ „PROFESOR ŠIJAKOVIĆ PODRŽAO KOALICIJU "ZA BUDUĆNOST NIKŠIĆA": "Ovi izbori imaju značaj i za čitavu Crnu Goru!"”. Večernje novosti. 7. 3. 2021.
- ^ a b „Bečić: Veliki pad DPS-a u sve tri opštine; Mandić: Mojkovac dobio novu vlast”. Radio televizija Vojvodine. 5. 12. 2021.
- ^ „Konačni rezultati za izbor odbornika u Skupštinu opštine Budva” (PDF). Državna izborna komisija. 3. 9. 2020. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 04. 2021. g. Pristupljeno 14. 03. 2021.
- ^ „Izbori u Nikšiću”. CEMI.
- ^ „Konačni rezultati za izbor odbornika u Skupštinu opštine Herceg Novi” (PDF). 13. 05. 2021.
- ^ „KONAČNI REZULTATI IZBORA ZA ODBORNIKE U SKUPŠTINU OPŠTINE BERANE, ODRŽANIH 27.03.2022. GODINE” (PDF). Državna izborna komisija. 27. 3. 2022.
- ^ „Istraživanje Intelligent Communications: Opozicija bježi DPS-u za 3 mandata, SD ispod cenzusa!”.
- ^ „CEDEM: Rejting DPS-a 35,3 odsto, koalicije Za budućnost Crne Gore 24,7”. 13. 8. 2020.
- ^ „Istraživanje CEDEM-a: Opada podrška DPS-u, više od 80 odsto građana ne dovodi u pitanje nezavisnost”.