Iliberalna demokratija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Iliberalna demokratija (engl. illiberal democracy) jeste termin kojim se opisuje stanje društva u kom još uvek postoji vladavina prava i u kom i dalje formalno postoje demokratske institucije, ali one ne funkcionišu onako kao su zamišljene.[1]

Džejms Gibson, profesor političkih nauka na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu, definiše iliberalnu demokratiju kao politički sistem zasnovan na pravilima većine (isto važi i za liberalnu demokratiju) u kojem je, za razliku od liberalne demokratije, poštovanje prava manjina na jako niskom nivou.[2] Za razliku od klasične diktature, u sistemu iliberalne demokratije postoje demokratske institucije, održavaju se izbori, dozvoljene su demonstracije protiv vlasti, međutim ne postoji stvarni pluralizam izbora jer vlast upravlja sistemom služeći se kontrolom nad medijima i izbornim zakonodavstvom.[1]

Kao primjer države u kojoj je uspostavljen sistem iliberalne demokratije često se navodi Rusija[3] i Mađarska, posle dolaska na vlast stranke Fides predvođene Viktorom Orbanom.[4]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]