Manastir Svetih Kirika i Julite u Smilovcima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Svetih Kirika i Julite u Smilovcima
Manastirska crkva
Opšte informacije
MestoSmilovci
OpštinaDimitrovgrad
Država Srbija
Koordinate43° 6′ 29″ N 22° 50′ 53″ E / 43.10806° S; 22.84806° I / 43.10806; 22.84806
Manastir Svetih Kirika i Julite u Smilovcima na karti Srbije
Manastir Svetih Kirika i Julite u Smilovcima
Manastir Svetih Kirika i Julite u Smilovcima
Manastir Svetih Kirika i Julite u Smilovcima na karti Srbije
Vreme nastanka10. vek
Tip kulturnog dobraspomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Niš

Manastir Svetih Kirika i Julite, poznat u narodu i kao manastir Sveti Ćirik, je manastir Srpske pravoslavne crkve u eparhiji niškoj u blizini sela Smilovci, opština Dimitrovgrad. Proglašen je 1984. godine za nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture Republike Srbije.

Položaj manastira[uredi | uredi izvor]

Manastir je udaljen četiri kilometra od sela Smilovci u pravcu severa. Bio je na sredokraći sela Smiljevaca i Gulenovaca (1880). Nalazi se na obroncima planine Vidlič na nadmorskoj visini od 1004 m i jedan je od manastira na najvišoj nadmorskoj visini u Srbiji.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Crkva je podignuta krajem 18. veka, verovatno na temeljima starije građevine ili srednjovekovnog hrama koji je ranije postojao. Oko 1800. godine popalile su ga krdžalije.[1] Manastir je obnovljen 1839. godine, a gradio ga je majstor Nikola-Kola iz sela Boljev Dol. [2] Mada je u drugoj polovini 19. veka taj manastir zvani "Sv. Ćirik"[3] bio na glasu u narodu, nikakvih starina nije bilo u njemu 1880. godine.

Godine 1925. u manastir su došle monahinje Ruskinje. Njih 40 prispelo je iz Beserabije i tako je formiran prvi ženski manastir u niškoj Eparhiji. Manastir je napušten posle Drugog svetskog rata. Ponovo je obnovljen 2006. godine i danas u manastiru žive dve monahinje, dok se manastirska slava slavi 28. jula.[4]

Manastirska crkva[uredi | uredi izvor]

Manastirska crkva je jednobrodna bazilika sa oltarskom apsidom i pevnicama. Kube je osmostrano sa profilisanim kamenim vencem. Hram je zidan lomljenim kamenom a uglovi su izvedeni tesanikom. Crkva je pokrivena kamenim pločama. U kompleksu manastira danas postoje još tri objekta.

Vladičanski dvor i konak sa monaškim kelijama su restaurirani kao i kaptaža izvora na padini ispod manastira.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Otadžbina", Beograd 1880. godine
  2. ^ Srbiju volimo/Manastir Sv. Kirika i Julite u Smilovcu
  3. ^ "Otadžbina", Beograd 1. jul 1880. godine
  4. ^ RTS-Enciklopedija za radoznale

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • M.Rakocija, Manastiri i crkve južne i istožne Srbije, Niš 2013,

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]