Manajle

Koordinate: 42° 44′ 28″ S; 22° 04′ 14″ I / 42.741° S; 22.0705° I / 42.741; 22.0705
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Manajle
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
OpštinaVladičin Han
Stanovništvo
 — 2011.60
Geografske karakteristike
Koordinate42° 44′ 28″ S; 22° 04′ 14″ I / 42.741° S; 22.0705° I / 42.741; 22.0705
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina486 m
Manajle na karti Srbije
Manajle
Manajle
Manajle na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Manajle je naselje u Srbiji u opštini Vladičin Han u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 60 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 78 stanovnika). Leži na visokom zemljištu ispresecanom dolovima. Položaj je pogodan iz ekonomskih razloga; na blažim padinama stanovnici gaje suve kulture dok je ostalo zemljište pogodno za stočarstvo.

Vode, zemlje i šume[uredi | uredi izvor]

Voda za piće koristi se sa izvora i bunara. Najviše pijaće vode ima u Donjoj Mahali. Potesi na ataru Manajla nose ove nazive: Morava, Čaplja, Padina, Rid, Mirkova Čuka, Stoličica, Livađe, Raskrsje, Selo, Bogorodica i Karaula.

Tip sela[uredi | uredi izvor]

Naselje je razbijenog tipa. Deli se na mahale: Donja Mahala ili Selo, Marčinci, Čaplja Padina, Rid i Morava. Mahale se muđusobno oštro izdvojene. Kuće pojedinih rodova su na okupu. U selu je 1960. godine bilo 48 domova.

Postanak sela[uredi | uredi izvor]

Današnje Manajle potiče od nekadašnje tri doseljene kuće. Jedna kuća nalazi se u današnjoj Donjoj Mahali, druga u mahali Marčinci a treća u mahali Čaplja Padina. Deobom stanovnika tih doseljenika i neznatnim kasnijim doseljavanjem narastao je današnji broj domova i stanovnika, Nekada je groblje Manajla bilo u susednom selu Dupljanu. Tamo je bilo i groblje sela Ružića. Danas Manajle ima zasebno groblje na potesu Mirkova Čuka. Naziv Bogorodica nosi seoski krst. Oko krsta priređuje se sabor sa gostima na Treći dan Duhova.[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Manajle živi 55 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 55,0 godina (53,4 kod muškaraca i 56,5 kod žena). U naselju ima 27 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,22.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 219
1953. 216
1961. 242
1971. 152
1981. 113
1991. 78 78
2002. 60 60
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
60 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dr. J. F. Trifunovski, Grdelička Klisura, Leskovac, 1964, 100-101 strana
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]