Moravska oblast
Moravska oblast | |||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1922.—1929. | |||||||||
Moravska oblast | |||||||||
Glavni grad | Ćuprija | ||||||||
Regija | Balkan | ||||||||
Zemlja | Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||||
Površina | 2.899 km2 | ||||||||
Stanovništvo | 183.959 | ||||||||
Događaji | |||||||||
Status | Bivša oblast | ||||||||
Istorija | |||||||||
• Uspostavljeno | 1922. | ||||||||
• Ukinuto | 1929. | ||||||||
|
Moravska oblast je bila administrativna jedinica Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Moravska oblast obuhvata središnji dio sjeverne Srbije. Visoka je na istoku, sjeveroistoku, jugu i jugozapadu. Kolko se ide sredini visine opadaju, i tu je nisko i ravno Pomoravlje. Glavnije reke su: Morava, koja teče sredinom oblasti. Moravni pritoci su s desne strane: Crnica, Ravanica i Resava; s leve: Belica, Lugomir i Kalenićka Reka. U oblasti su manje celine: Resava, Belica, Levač i Temnić.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Moravska oblast je bogata rudnim blagom (Senjski Rudnik, Ravna Reka i dr.).
Dolinom Morave, od Stalića do Lapova, kroz oblast ide glavna železnička pruga. Od nje se, kod Paraćina odvaja jedan krak (uski kolosjek) za Zaječara, a od Ćuprije drugi, opet uskog kolosjeka, za Senjski Rudnik i Ravnu Reku.
Zanimanje stanovništa je zemljoradnja i stočarstvo. U Pomoravlju osobito uspeva kukuruz.
Administrativna podela[uredi | uredi izvor]
Oblast je sadržavala srezove:[1]
- Belički (Jagodina)
- Despotovački
- Levački (Rekovac)
- Paraćinski
- Resavski (Svilajnac)
- Temnićski (Varvarin)
Glavna naselja[uredi | uredi izvor]
Veliki župani[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
- Svetolik Zdravković od 1927.
- Vasa Aleksić do 1927.[2]
- Dobrica Matković novembar 1925.g.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Karta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, puk. Petar Madžarević, Beograd 1924
- ^ Politika, 16.6.1927, strana 3
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Narodna enciklopedija, 1925 g.