Olimpijski stadion u Helsinkiju
Olimpijski stadion u Helsinkiju | |
---|---|
Mesto | Helsinki, Finska |
Gradnja počela | 12. februara 1934. |
Otvoren | 12. juna 1938. |
Renoviran | 1990-1994, 2005. |
Vlasnik | Stadion fundacija (Stadion-säätiö) |
Kapacitet | 39.000[1] |
Podloga | trava |
Arhitekta | Jrje Lindegren i Tojivo Jenti |
Dimenzije | 105 x 70 m |
Korisnici | |
Fudbalska reprezentacija Finske Letnje olimpijske igre 1952. |
Olimpijski stadion u Helsinkiju (fin. Helsingin olympiastadion; šved. Helsingfors Olympiastadion) je stadion u Helsinkiju, glavnom gradu Finske. Najveći je stadion u državi, a danas se uglavnom koristi za sportske manifestacije i velike koncerte.
Stadionom upravlja „Stadion fundacija“, u čijem odboru se nalaze predstavnici opštine Helsinki, Ministarstva prosvete i glavnih sportskih organizacija.[2] Kapacitet stadiona je 39.000 gledalaca[1], dok je za koncerte zavisno od veličine bine 45.000-50.000.
Stadion je najpoznatiji po tome što je bio centar aktivnosti Letnjih olimpijskih igara 1952. On je međutim izgrađen da bude domaćin Letnjih olimpijskih igara 1940, koje su premeštene iz Tokija u Helsinki pre nego što su otkazane zbog Drugog svetskog rata. Stadion je bio domaćin svetskih prvenstava u atletici na otvorenom 1983. i 2005, kao i evropskih prvenstava u atletici na otvorenom 1971, 1994. i 2012. Takođe je bio jedan od domaćina Evropskog prvenstva u fudbalu za žene 2009, a na njemu je odigrano i finale.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Izgradnja stadiona je počela 12. februara 1934, a svečano je otvoren 12. juna 1938.[2] Arhitekte Jrje Lindegren i Tojivo Jenti su dizajnirali Olimpijski stadion u funkcionalističkom stilu.[2] Stadion je u potpunosti modernizovan u periodu 1990-1994, dok je renoviran 2005. pred Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom.
Kapacitet stadiona je bio najveći tokom Letnjih olimpijskih igara 1952, kada je mogao da primi oko 70 hiljada gledalaca, a upravo na ceremoniji otvaranja je zabeleženja najveća poseta od 70.435 gledalaca.[2]
Toranj stadiona je izrazita znamenitost sa visinom od 72.71 metara, što je rezultat sa kojim je Mati Jervinen osvojio zlato u bacanju koplja na Letnjim olimpijskim igrama 1932.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b „Villa held by 10 man United (poseta na vrhu)”. www.stadion.fi. Pristupljeno 6. 6. 2013.
- ^ a b v g Istorija Olimpijskog stadiona u Helsinkiju Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. septembar 2018), www.ilmiantajat.net