Opština Maglaj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Maglaj
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Federacija BiH
Kanton  Zeničko-dobojski kanton
Sjedište Maglaj
Stanovništvo
Stanovništvo 23.146 (2013)
Geografske karakteristike
Površina 290 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Mirsad Mahmutagić (SDP)
Pozivni broj (+387) 32
Veb-sajt www.maglaj.ba

Maglaj je jedna od 12 opština u Zeničko-dobojskom kantonu Federacije BiH. Sjedište opštine je u Maglaju. Kroz grad Maglaj i opštinu protiče rijeka Bosna.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, opština Maglaj je imala 43.388 stanovnika, raspoređenih u 56 naseljenih mjesta.

Nacionalnost[1] 1991. 1981. 1971.
Muslimani [a] 19.569 (45,10%) 17.236 (40,88%) 15.628 (41,57%)
Srbi 13.312 (30,68%) 13.662 (32,40%) 13.888 (36,94%)
Hrvati 8.365 (19,27%) 8.341 (19,78%) 7.496 (19,94%)
Jugosloveni 1.508 (3,47%) 2.491 (5,90%) 240 (0,63%)
ostali i nepoznato 634 (1,46%) 430 (1,01%) 335 (0,89%)
Ukupno 43.388 42.160 37.587

Naselja[uredi | uredi izvor]

Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma najveći dio opštine Maglaj pripao je Federaciji BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Gornja Paklenica, Donja Paklenica, Osojnica, Rječica Gornja, Rječica Donja, Striježevica i Trbuk, te dijelovi naseljenih mjesta: Brezici, Brusnica, Donji Rakovac i Lugovi.

Adže, Bakotić, Bijela Ploča, Bradići Donji, Bradići Gornji, Brezici, Brezove Dane, Brusnica, Čobe, Čusto Brdo, Domislica, Donja Bočinja, Donja Bukovica, Donji Rakovac, Donji Ulišnjak, Globarica, Gornja Bočinja, Gornja Bukovica, Gornji Rakovac, Gornji Ulišnjak, Grabovica, Jablanica, Kamenica, Komšići, Kopice, Kosova, Krsno Polje, Liješnica, Lugovi, Ljubatovići, Maglaj, Matina, Misurići, Mladoševica, Moševac, Novi Šeher, Oruče, Ošve, Parnica, Pire, Poljice, Ponijevo, Radojčići, Radunice, Rajnovo Brdo, Ravna, Straište, Strupina i Tujnica.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muslimani se danas izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]