Petnaesta majevička udarna brigada

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petnaesta majevička udarna brigada
Jugoslovenska partizanska zastava
Osnivanje23. mart 1943.
Mesto formiranja:
Birač
Formacijačetiri bataljona
DeoNarodnooslobodilačka vojska Jugoslavije Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
Odlikovanja
Orden narodnog oslobođenja Orden bratstva i jedinstva sa zlatnim vencem
Komandanti
KomandantPero Kosorić
Politički komesarMirko Filipović

Petnaesta majevička narodno-oslobodilačka udarna brigada je formirana 23. marta 1943. godine u Birču od tri bataljona Majevičkog partizanskog odreda i Drugog istočnobosanskog bataljona Šeste istočnobosanske udarne brigade kao Majevička grupa udarnih bataljona. Na dan formiranja imala je četiri bataljona i prateću četu sa oko 700 boraca. Odlukom Vrhovnog komandanta NOV i POJ Josipa Brozat Tita 11. aprila iste godine preimenovana je u Majevičku narodnooslobodilačku udarnu brigadu. Brigada je još dva puta promenila naziv - prvi put septembra 1943. kada se počelo raditi na stvaranju Druge majevičke brigade i tada je preimenovana u Prvu majevičku narodnooslobodilačku udarnu brigadu i drugi put 17. oktobra 1943. godine prilikom uvođenja jedinstvene numeracije brigada NOVJ u Bosni i Hercegovini i tada je preimenovana u Petnaestu majevičku narodnooslobodilačku udarnu brigadu

Prvi komandant brigade bio je Pero Kosorić, a politički komesar Mirko Filipović, narodni heroji.

Za svoje zasluge tokom Narodnooslobodilačkog rata, brigada je odlikovana Ordenom bratstva i jedinstva, 3. jula 1958. godine, povodom petnaestogodišnjice bitke na Sutjesci i Ordenom narodnog heroja.

Ratni put Petnaeste majevičke brigade[uredi | uredi izvor]

Pred bitku na Sutjesci brigada je imala 555 boraca (518 muškaraca i 37 žena). U toku bitke poginuo je 191 borac brigade[1].

Narodni heroji Petnaeste majevičke brigade[uredi | uredi izvor]

Borci Petnaeste majevičke brigade proglašeni za narodne heroje Jugoslavije su:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Viktor Kučan: BORCI SUTJESKE (Zavod za udžbenike, Beograd 1995), pp. 1141

Literatura[uredi | uredi izvor]