Smoljnij nacionalni park
Smoljnij nacionalni park | |
---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
Mjesto | Mordovija Rusija |
Najbliži grad | Saransk |
Koordinate | 54° 49′ 26″ N 45° 40′ 00″ E / 54.82389° S; 45.66667° I |
Površina | 365 km² |
Osnovano | 7. mart 1995. godine |
Upravljačko tijelo | Ministarstvo prirodnih resursa i životne sredine Rusije |
Smoljnij nacionalni park (rus. Смо́льный национальный парк) je specijalno zaštićeno prirodno područje i jedan od nacionalnih parkova Rusije, u severoistočnom delu Republike Mordovije. Park je osnovan Rezolucijom Vlade Ruske Federacjije 3. marta 1995. godine[1] kako bi se očuvali dragoceni šumski predeli listopadnih šuma, močvare i stepska područja koji se koriste u ekološke, rekreativne i druge svrhe. Stacioniran je na levoj obali reke Alatir, na teritorijama koje pripadaju Ičkovskom i Boljšeignatovskom rejonu. Površina parka iznosi 365 km², a njime upravlja Ministarstvo prirodnih resursa i životne sredine Rusije. Na nižim nadmorskim visina parka nalaze se močvare. U južnom i centralnom delu parka nalazi se nekoliko bregova, dok se na prostoru čitavog parka nalazi veliki broj izvora.
Ovo stanište je utočište za ptice od međunarodnog značaja.
Topografija[uredi | uredi izvor]
Nacionalni park Smoljnij nalazi se na severozapadnom delu Volga visoravni. Teritorija je relativno ravna ili blago brdovita, sa mrežom ravnica u severnim delovima, koji se nastavljaju prema južnom delu parka. Teritorija je pravougaonog oblika, proteže se 35 km zapadnoistočno i 20 km u pravcu sever—jug. Nadmorska visina na prostoru parka kreće se od 93 do 217 metara.[2] Reka Alatir prolazi kroz južne delove parka, a u njemu se nalazi još 80 malih potoka i plovnih puteva. Močvare, koje na prostoru parka zauzimaju teritoriju od 157 hektara, snabdevaju se vodom preko zaliva reke Alatir i njenih pritoka.[3]
Klima i ekoregion[uredi | uredi izvor]
Smoljnij nacionalni park se nalazi na staništu šumskih stepa, gde su karakteristične stepe i močvare.[4]
Na prostoru parka preovlađuje umerenokontinentalna klima koju karakterišu velike temperaturne razlike, sa blagim letima i hladnim zimama sa dosta snežnih padavina. Najhladniji mesec je januar sa -11 °C, dok je najtopliji jul kada je prosečna temperatura 19 °C. Prosečna količina padavina tokom godine kreće se od 440—550 mm. Sneg se na području parka zadržava 125 do 149 dana, a vetrovi duvaju pretežno sa jugozapadne strane.[3]
Flora i fauna[uredi | uredi izvor]
U nacionalnom parku Smoljnij 95% teritorije pokrivaju šume. Četinarske šume koje su rasprostranjene na oko 40% teritorije su čine pretežno bor i smrča. U južnom delom parka preovlađuju borove šume. Na severu su rasprostranjene širokolisne šume hrasta, lipe, javora i jasena. Oko 12% parka pokriveno je sekundarnim šumama.[5] U parku je popisano preko 200 vrsta gljiva, 100 vrsta mahovina , a tokom popisa vrsta 2011. godine, zabeleženo je 784 vrsta vaskularnih biljaka. iz 394 rodova i 101 prorodice, kao i 753 vrste cvetnih biljaka[3][6] Među njima postoji nekoliko vrsta koje su zabeležene u Crvenu knjigu Rusije kao što su Iris aphylla i Neottianthe cucullata i Crvenu knjigu Republike Mordovije, gde je zabeleženo 36 vrsta iz ovog parka.
Reke i jezera parka nastanjuje štuka, klenić, klen, krkuša, Misgurnus anguillicaudatus, Anguilliformes, Perca flavescens i beli tolstolobik. Sisari popisani u parku, koji su tipični za šumska područja uključuju vapite, divlju svinju, lisicu, kunu, lasicu, nekoliko vrsta miševa i Myodes glareolus.[5]
Na području nacionalnog parka gnezdi se carska šljuka, Haematopus, sova, orao krstaš i stepska eja. Popisano je 206 vrsta ptica, 6 vrsta gmizavaca i 11 vrsta vodozemaca.
Lov, ribolov i seča šume su strogo zabranjeni na ovom prostoru.[7]
Turizam[uredi | uredi izvor]
Do parka je moguće stići putem od sela Smolni koje se nalazi u neposrednoj blizini parka. Postoje ograničeni delovi parka predviđeni za piknik, plivanje i druge rekreativne aktivnosti, kao i područja slobodna za sakupljanje gljiva i jagodičastog voća. U parku se nalazi muzej ekologije i prirodne istorije Republike Mordovije.[7]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Postanovlenie Pravitelьstva RF № 229 ot 07.03.1995 g. «O sozdanii v Respublike Mordoviя nacionalьnogo prirodnogo parka „Smolьnый“»
- ^ Astradamov V. I., Alьba L. D., Silaeva T. B., Rыbin Ю. I., Talalaevskiй L. M., Filimonov V. B., Яkuškina M. N. Osobo ohranяemыe prirodnыe territorii Mordovii / Pod obщ. red. V. I. Astradamova: Monografiя. — Saransk: Mordovskoe kn. izd-vo, 1997. — 169 s.
- ^ a b v „Smolny National Park” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 24. 1. 2016.
- ^ „East European forest steppe”. Encyclopedia of Earth. Arhivirano iz originala 14. 08. 2018. g. Pristupljeno 24. 1. 2016.
- ^ a b „Smolny National Park - Flora and Fauna” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 24. 1. 2016.
- ^ Flora nacionalьnogo parka «Smolьnый». Mhi i sosudistыe rasteniя: annotir. spisok vidov / T. B. Silaeva, G. G. Čugunov, I. V. Kirюhin, A. M. Ageeva, E. V. Vargot, G. A. Grišutkina, A. A. Hapugin; pod red. d.b.n. prof. V. S. Novikova i d.b.n. prof. T. B. Silaevoй. — M.: Komis. RAN po sohraneniю biol. raznoobraziя, 2011. — 128 s. — (Flora i fauna nacionalьnыh parkov. Vыp. 8). — 250 эkz.
- ^ a b „Smolny National Park (Official Park Site)”. FGBU Smolny NP. Arhivirano iz originala 2. 11. 2012. g. Pristupljeno 24. 1. 2016.