Smoljnij nacionalni park

Koordinate: 54° 49′ 26″ N 45° 40′ 00″ E / 54.82389° S; 45.66667° I / 54.82389; 45.66667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Smoljnij nacionalni park
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Smoljnij nacionalni park
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Smoljnij nacionalni park
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Smoljnij nacionalni park
MjestoMordovija  Rusija
Najbliži gradSaransk
Koordinate54° 49′ 26″ N 45° 40′ 00″ E / 54.82389° S; 45.66667° I / 54.82389; 45.66667
Površina365 km²
Osnovano7. mart 1995. godine
Upravljačko tijeloMinistarstvo prirodnih resursa i životne sredine Rusije

Smoljnij nacionalni park (rus. Смо́льный национальный парк) je specijalno zaštićeno prirodno područje i jedan od nacionalnih parkova Rusije, u severoistočnom delu Republike Mordovije. Park je osnovan Rezolucijom Vlade Ruske Federacjije 3. marta 1995. godine[1] kako bi se očuvali dragoceni šumski predeli listopadnih šuma, močvare i stepska područja koji se koriste u ekološke, rekreativne i druge svrhe. Stacioniran je na levoj obali reke Alatir, na teritorijama koje pripadaju Ičkovskom i Boljšeignatovskom rejonu. Površina parka iznosi 365 km², a njime upravlja Ministarstvo prirodnih resursa i životne sredine Rusije. Na nižim nadmorskim visina parka nalaze se močvare. U južnom i centralnom delu parka nalazi se nekoliko bregova, dok se na prostoru čitavog parka nalazi veliki broj izvora.

Ovo stanište je utočište za ptice od međunarodnog značaja.

Topografija[uredi | uredi izvor]

Nacionalni park Smoljnij nalazi se na severozapadnom delu Volga visoravni. Teritorija je relativno ravna ili blago brdovita, sa mrežom ravnica u severnim delovima, koji se nastavljaju prema južnom delu parka. Teritorija je pravougaonog oblika, proteže se 35 km zapadnoistočno i 20 km u pravcu sever—jug. Nadmorska visina na prostoru parka kreće se od 93 do 217 metara.[2] Reka Alatir prolazi kroz južne delove parka, a u njemu se nalazi još 80 malih potoka i plovnih puteva. Močvare, koje na prostoru parka zauzimaju teritoriju od 157 hektara, snabdevaju se vodom preko zaliva reke Alatir i njenih pritoka.[3]

Klima i ekoregion[uredi | uredi izvor]

Smoljnij nacionalni park se nalazi na staništu šumskih stepa, gde su karakteristične stepe i močvare.[4]

Na prostoru parka preovlađuje umerenokontinentalna klima koju karakterišu velike temperaturne razlike, sa blagim letima i hladnim zimama sa dosta snežnih padavina. Najhladniji mesec je januar sa -11 °C, dok je najtopliji jul kada je prosečna temperatura 19 °C. Prosečna količina padavina tokom godine kreće se od 440—550 mm. Sneg se na području parka zadržava 125 do 149 dana, a vetrovi duvaju pretežno sa jugozapadne strane.[3]

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

U nacionalnom parku Smoljnij 95% teritorije pokrivaju šume. Četinarske šume koje su rasprostranjene na oko 40% teritorije su čine pretežno bor i smrča. U južnom delom parka preovlađuju borove šume. Na severu su rasprostranjene širokolisne šume hrasta, lipe, javora i jasena. Oko 12% parka pokriveno je sekundarnim šumama.[5] U parku je popisano preko 200 vrsta gljiva, 100 vrsta mahovina , a tokom popisa vrsta 2011. godine, zabeleženo je 784 vrsta vaskularnih biljaka. iz 394 rodova i 101 prorodice, kao i 753 vrste cvetnih biljaka[3][6] Među njima postoji nekoliko vrsta koje su zabeležene u Crvenu knjigu Rusije kao što su Iris aphylla i Neottianthe cucullata i Crvenu knjigu Republike Mordovije, gde je zabeleženo 36 vrsta iz ovog parka.

Reke i jezera parka nastanjuje štuka, klenić, klen, krkuša, Misgurnus anguillicaudatus, Anguilliformes, Perca flavescens i beli tolstolobik. Sisari popisani u parku, koji su tipični za šumska područja uključuju vapite, divlju svinju, lisicu, kunu, lasicu, nekoliko vrsta miševa i Myodes glareolus.[5]
Na području nacionalnog parka gnezdi se carska šljuka, Haematopus, sova, orao krstaš i stepska eja. Popisano je 206 vrsta ptica, 6 vrsta gmizavaca i 11 vrsta vodozemaca.

Lov, ribolov i seča šume su strogo zabranjeni na ovom prostoru.[7]

Turizam[uredi | uredi izvor]

Do parka je moguće stići putem od sela Smolni koje se nalazi u neposrednoj blizini parka. Postoje ograničeni delovi parka predviđeni za piknik, plivanje i druge rekreativne aktivnosti, kao i područja slobodna za sakupljanje gljiva i jagodičastog voća. U parku se nalazi muzej ekologije i prirodne istorije Republike Mordovije.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Postanovlenie Pravitelьstva RF № 229 ot 07.03.1995 g. «O sozdanii v Respublike Mordoviя nacionalьnogo prirodnogo parka „Smolьnый“»
  2. ^ Astradamov V. I., Alьba L. D., Silaeva T. B., Rыbin Ю. I., Talalaevskiй L. M., Filimonov V. B., Яkuškina M. N. Osobo ohranяemыe prirodnыe territorii Mordovii / Pod obщ. red. V. I. Astradamova: Monografiя. — Saransk: Mordovskoe kn. izd-vo, 1997. — 169 s.
  3. ^ a b v „Smolny National Park” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 24. 1. 2016. 
  4. ^ „East European forest steppe”. Encyclopedia of Earth. Arhivirano iz originala 14. 08. 2018. g. Pristupljeno 24. 1. 2016. 
  5. ^ a b „Smolny National Park - Flora and Fauna” (na jeziku: ruski). Pristupljeno 24. 1. 2016. 
  6. ^ Flora nacionalьnogo parka «Smolьnый». Mhi i sosudistыe rasteniя: annotir. spisok vidov / T. B. Silaeva, G. G. Čugunov, I. V. Kirюhin, A. M. Ageeva, E. V. Vargot, G. A. Grišutkina, A. A. Hapugin; pod red. d.b.n. prof. V. S. Novikova i d.b.n. prof. T. B. Silaevoй. — M.: Komis. RAN po sohraneniю biol. raznoobraziя, 2011. — 128 s. — (Flora i fauna nacionalьnыh parkov. Vыp. 8). — 250 эkz.
  7. ^ a b „Smolny National Park (Official Park Site)”. FGBU Smolny NP. Arhivirano iz originala 2. 11. 2012. g. Pristupljeno 24. 1. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]