Teslić

Koordinate: 44° 36′ 24″ S; 17° 51′ 35″ I / 44.60658° S; 17.85972° I / 44.60658; 17.85972
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teslić
Pogled sa brda Krstova Gora na grad Teslić
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaTeslić
Stanovništvo
 — 2013.Pad 7.057
Geografske karakteristike
Koordinate44° 36′ 24″ S; 17° 51′ 35″ I / 44.60658° S; 17.85972° I / 44.60658; 17.85972
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Teslić na karti Bosne i Hercegovine
Teslić
Teslić
Teslić na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj74270
Pozivni broj053
Veb-sajtwww.teslic.rs.ba

Teslić je naseljeno mjesto i centar opštine Teslić u zapadnom dijelu Republike Srpske, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 7.057 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Teslić u prvim godinama postojanja

Župa Usora je od 7. vijeka do vladavine Časlava Klonimirovića bila u sastavu samostalne srpske države. Od doba vladavine bosanskog bana Kulina (1170—1204) vladajuća vjera u Bosni je bogumilstvo. Bogumilstvo se do 15. vijeka skoro u potpunosti izgubilo. Iz tog vremena najznačajniji spomenici su stećci, kojih je bilo dosta i na ovim područjima, cijeloj Gomjenici i području Rudopolja.

Sam urbani centar Teslića je podignut dolaskom Austrougarske monarhije, u posljednjoj deceniji 19. vijeka. Prije podizanja grada na tom mjestu nije postojalo nikakvo naselje, a sama poljana se zvala Tabor-polje. Mjesta u okolini današnjeg Teslića, kao što su Čečava, Banja Vrućica i Pribinić, daleko su starija od grada Teslića. Neka od njih potiču još iz srednjeg vijeka.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Teslić je takođe poznat kao turistička destinacija, uglavnom zbog Banje Vrućice, u kojoj se leče kardio-vaskularne bolesti. Sa kompleksom od pet hotela i kapacitetom više od 1.000 ležajeva, Banja Vrućica je jedno od najvećih turističkih kapaciteta u Republici Srpskoj, BiH. Važna je i obližnja planina Borja, sa dva hotela i sportskim ustanovama.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Teslić
2013.[1]1991.[2]1981.[3]1971.[4]1961.
Ukupno7 057 (100,0%)8 655 (100,0%)6 660 (100,0%)4 874 (100,0%)3 803 (100,0%)
Srbi5 603 (79,40%)3 571 (41,26%)2 465 (37,01%)1 951 (40,03%)
Bošnjaci704 (9,976%)1 889 (21,83%)11 568 (23,54%)11 595 (32,72%)1
Hrvati320 (4,535%)766 (8,850%)954 (14,32%)1 103 (22,63%)
Neizjašnjeni191 (2,707%)
Bosanci57 (0,808%)
Ostali50 (0,709%)442 (5,107%)57 (0,856%)102 (2,093%)
Muslimani43 (0,609%)
Jugosloveni37 (0,524%)1 987 (22,96%)1 557 (23,38%)69 (1,416%)
Pravoslavci11 (0,156%)
Romi10 (0,142%)
Slovenci8 (0,113%)7 (0,105%)10 (0,205%)
Bosanci i Hercegovci8 (0,113%)
Crnogorci6 (0,085%)51 (0,766%)34 (0,698%)
Nepoznato5 (0,071%)
Ukrajinci3 (0,043%)
Turci1 (0,014%)
Makedonci1 (0,015%)1 (0,021%)
Albanci9 (0,185%)
  1. 1 Na popisima od 1971. do 1991. Bošnjaci su popisivani uglavnom kao Muslimani.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Slobodan Reljić (1954-), srpski novinar i sociolog.

Napomene[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik”. popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano iz originala 07. 04. 2021. g. Pristupljeno 7. 4. 2021. 
  2. ^ „Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 102)” (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 1. 12. 2015. 
  3. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 12. 2015. 
  4. ^ „Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 12. 2015. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]