Turizam u Turskoj
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/de/Pamukkale_30.jpg/220px-Pamukkale_30.jpg)
Turizam u Turskoj fokusiran je uglavnom na niz istorijskih mesta i na primorska odmarališta duž obala Egejskog i Sredozemnog mora. Turska je takođe postala popularna destinacija za kulturni, banjski i zdravstveni turizam.
2019. godine, Turska je privukla oko 51 milion stranih turista,[1] svrstavši se u šestu najpopularniju turističku destinaciju na svetu.[2] Ukupan broj se kretao između oko 41 milion u 2015. i oko 30 miliona u 2016.Greška kod citiranja: Početka oznaka <ref>
nije ispravno oblikovana ili sadrži neispravan naziv Greška kod citiranja: Početka oznaka <ref>
nije ispravno oblikovana ili sadrži neispravan naziv Oporavak je započeo 2017. godine, tako što se broj stranih posetilaca povećao na 37,9 miliona, a 2018. godine 46,1 miliona posetilaca.Greška kod citiranja: Početka oznaka <ref>
nije ispravno oblikovana ili sadrži neispravan naziv Greška kod citiranja: Početka oznaka <ref>
nije ispravno oblikovana ili sadrži neispravan naziv [3]
Destinacije[uredi | uredi izvor]
Istanbul[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d7/Dolmabahce_Tor-2008-31-07.jpg/220px-Dolmabahce_Tor-2008-31-07.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d8/Istanbul_asv2020-02_img60_Ortak%C3%B6y_Mosque.jpg/220px-Istanbul_asv2020-02_img60_Ortak%C3%B6y_Mosque.jpg)
Istanbul je jedno od najvažnijih turističkih mesta ne samo u Turskoj već i u svetu. U gradu postoje hiljade hotela i drugih turistički orijentisanih industrija. Najveći turski grad Istanbul ima niz glavnih atrakcija koje potiču iz njegovog istorijskog statusa glavnog grada Vizantijskog i Osmanskog carstva. Tu spadaju džamija sultana Ahmeda („Plava džamija“), Aja Sofija, palata Topkapi, Cisterna Bazilika, palata Dolmabahče, kula Galata, velika čaršija, bazar začina i hotel Pera Palas. Istanbul je takođe nedavno postao jedan od najvećih tržnih centara u evropskoj regiji ugošćujući tržne centre i molove, kao što su Metrositi, Akmerkez i Čevahir Mol, koji je najveći tržni centar u Evropi i sedmi najveći tržni centar na svetu. Ostale atrakcije uključuju sportske događaje, muzeje i kulturne događaje.
U januaru 2013. turska vlada je najavila da će izgraditi najveći svetski aerodrom u Istanbulu. Uloženo je 7 milijardi evra, a planirano je da prvi deo četvorodelnog plana bude završen do 2017.[4]
Kao posledica kontinuiranog pada turizma u Turskoj poslednjih godina, od oktobra 2016. godine u čuvenoj istanbulskoj čaršiji nekada prepune trgovačke ulice nisu toliko pune kao ranije, „potoci turista koji su svakodnevno posećivali pijacu presušuju“.[5] Broj stranih turista koji su posetili Istanbul smanjio se na 9,2 miliona u 2016. godini, smanjenje od 26 odsto u odnosu na 2015. godinu.[6]
Ostale destinacije[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/%C3%96l%C3%BCdeniz_on_the_Turquoise_Coast%2C_Turkey.jpg/220px-%C3%96l%C3%BCdeniz_on_the_Turquoise_Coast%2C_Turkey.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/71/Kelebekler_Vadisi.jpg/220px-Kelebekler_Vadisi.jpg)
Odmor na plaži i plava krstarenja duž turske rivijere, posebno za posetioce iz zapadne Evrope, takođe su od ključne važnosti za tursku turističku industriju. Većina odmarališta na plaži nalazi se duž jugozapadne i južne obale, zvane Turska rivijera, posebno duž mediteranske obale u blizini Antalije. Antalija je takođe prihvaćena kao turistička prestonica Turske.[7] Veliki odmarališni gradovi uključuju Bodrum, Fetije, Marmaris, Kušadasi, Češme, Didim i Alanju. Takođe je Turska 2015. godine izabrana za drugu na svetu sa svojih 436 plaža sa plavim zastavicama, prema Brodskoj komori.[8]
Atrakcije na drugim mestima u zemlji uključuju sledeće lokacije: Efes, Troja, Pergam, Kuća Device Marije, Pamukale, Hijerapolis, Trabzon (gde je jedan od najstarijih manastira manastir Sumela), Konija (gde je pesnik Rumi proveo veći deo svog život), Didima, Crkva Antioha, drevni Pontijski kapital i kraljevske kamene grobnice sa akropoljima u Amasiji, verska mesta u Mardinu (kao što je manastir Dejrulzafaran), kao i uništene gradove i pejzaže Kapadokije.
Dijarbakir je takođe važan istorijski grad, iako je turizam na relativno malom nivou zbog povremenih oružanih sukoba.
Ankara ima istorijski stari grad, i iako nije baš turistički grad, obično je mesto zaustavljanja putnika na putu do Kapadokije. Grad takođe uživa u izvrsnom kulturnom životu i ima nekoliko muzeja. Mauzolej Anitkabir je takođe u Ankari - to je mauzolej Ataturka, osnivača Republike Turske.
Galipolje i uvala Anzak - mala uvala na poluostrvu Galipolje, je postala poznata kao mesto iskrcavanja ANZAK-a (australijskog i novozelandskog armijskog korpusa) u Prvom svetskom ratu 25. aprila 1915. Nakon sletanja u uvalu Anzak, plaža je postala glavna baza australijskih i novozelandskih trupa tokom osam meseci kampanje za Galipolje.
Razvoj turizma[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/92/Visa_policy_of_Turkey.png/220px-Visa_policy_of_Turkey.png)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7e/Uzung%C3%B6l_lake_and_town.jpg/220px-Uzung%C3%B6l_lake_and_town.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/97/Turkey-3019_-_Hagia_Sophia_%282216460729%29.jpg/220px-Turkey-3019_-_Hagia_Sophia_%282216460729%29.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/84/Ephesus_Celsus_Library_Fa%C3%A7ade.jpg/220px-Ephesus_Celsus_Library_Fa%C3%A7ade.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/33/Termessos_Ancient_City_Theatre.jpg/220px-Termessos_Ancient_City_Theatre.jpg)
Dolasci stranih turista znatno su porasli u Turskoj između 2000. i 2005. godine, sa 8 miliona na 25 miliona, što je Tursku učinilo top-10 destinacijom na svetu za strane posetioce. Prihodi iz 2005. iznosili su 20,3 milijarde američkih dolara, što je takođe učinilo Tursku jednim od 10 najvećih vlasnika prihoda na svetu. U 2011. godini, Turska je rangirana kao 6. najpopularnija turistička destinacija u svetu i 4. u Evropi, prema UNVTO Svetskom turističkom barometru.[10] Na vrhuncu 2014. godine, Turska je privukla oko 42 miliona stranih turista, i dalje se rangirajući kao 6. najpopularnija turistička destinacija na svetu.[11] Od 2015. godine turizam u Turskoj je naglo je opao.[12] [13] U 2016. godini samo je oko 30 miliona ljudi posetilo Tursku. 2016. se opisuje kao druga godina ogromnih gubitaka i po broju posetilaca i po prihodu, „godina razornih gubitaka“, s tim što turska turistička preduzeća izjavljuju da se „ne mogu setiti goreg vremena u tom sektoru“.[5] Broj stranih posetilaca počeo je da se oporavlja u 2017. godini sa 37,9 miliona evidentiranih posetilaca. Oporavak je delimično rezultat intenzivnih bezbednosnih kampanja i oglašavanja. Broj ruskih turista povećao se za 444% nakon oporavka bilateralnih odnosa, što je rezultiralo time da je Rusija ponovo postala glavno turističko tržište Turske.[14] [15] Povećanja su takođe zabeležena na britanskom, holandskom i belgijskom tržištu.[16]
Početkom 2017. godine turska vlada pozvala je turske građane koji žive u inostranstvu da provode odmore u Turskoj, pokušavajući da ožive sektor turizma koji se bori.[17] u ekonomiji koja je pala krajem 2016.[18] Posle ustavnog referenduma u aprilu 2017. zabeležen je još jedan nagli pad turističkih rezervacija iz Nemačke.[19] U 2018. godini, međutim, Udruženje nemačke turističke industrije zabeležilo je rast nemačkih turističkih rezervacija za Tursku, pri čemu je samo TUI turistička kompanija zabeležila rast od 70%.[20]
Dolasci stranih posetilaca[uredi | uredi izvor]
Većina dolazaka turista u Tursku dolazi iz sledećih zemalja.[21] [22] [3] [23] [24]
Broj | Država | 2019 | 2018 | 2017 | 2016 | 2015 |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
3,649,003 |
2 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
5,580,792 |
3 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1,821,480 |
4 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
2,512,139 |
5 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1,700,385 |
6 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1,911,832 |
7 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
706,551 |
8 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1,094,144 |
9 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
1,232,487 |
10 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
602,488 |
11 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
550,779 |
12 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
847,259 |
13 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
755,414 |
14 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
441,097 |
15 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
798,787 |
16 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
224,568 |
17 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
450,674 |
18 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
617,406 |
19 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
162,866 |
20 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
423,744 |
21 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
624,649 |
22 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
313,704 |
23 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
486,044 |
24 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
507,897 |
25 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
197,552 |
26 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
174,486 |
27 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
408,841 |
28 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
212,464 |
29 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
380,338 |
30 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
174,330 |
31 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
171,873 |
32 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
178,997 |
33 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
246,245 |
34 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
234,762 |
35 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
204,355 |
36 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
236,063 |
37 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
143,331 |
38 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
109,775 |
39 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
131,869 |
40 | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
112,654 |
Total | ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
41,114,069 |
Pitanja imidža turske vlade u zemljama porekla turista[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/2e/48710_Bozburun-Marmaris-Mu%C4%9Fla%2C_Turkey_-_panoramio_%288%29.jpg/220px-48710_Bozburun-Marmaris-Mu%C4%9Fla%2C_Turkey_-_panoramio_%288%29.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Bay_-_panoramio_%287%29.jpg/220px-Bay_-_panoramio_%287%29.jpg)
Razlog pada turizma pripisuje se opštem porastu političkog nasilja, političkoj napetosti sa Rusijom i terorističkim napadima,[25] [5] i lošoj slici koju su sve autoritarnije politike Redžepa Tajipa Erdogana dale Turskoj.[26] Prema Faruku Šenu, šefu turske Evropske fondacije za obrazovanje i naučne studije: „Nemački turisti se ne plaše bombi; ako sada u Tursku dolazi manje nemačkih turista, to je zbog imidža zemlje. Ako u Nemačkoj kažete „idem u Tursku, ovo se sada shvata u značenju „idem u zemlju diktatora.“[27]
Nakon višemesečnog pritvora novinara i političkih aktivista, uključujući strance u Turskoj, vlada Nemačke je u julu 2017. izdala upozorenje za putovanje svojim građanima.[28] Takođe je objavljeno da je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan ponudio da pusti pritvorene nemačke državljane turskog porekla u zamenu za isporuku Turaka koji su dobili politički azil u Nemačkoj.[29]
Vladina politika i propisi[uredi | uredi izvor]
Vlada AKP već godinama promoviše „halal turizam“,[30] politički potvrđujući ovaj stav tokom 2016.[31] U martu 2017, turski sud je zabranio globalni sajt putovanja Booking.com od pružanja usluga turskim turistima zbog nedostatka nacionalne dozvole,[32], dok je Udruženje hotelijera Turske vodilo kampanje za ukidanje zabrane preduzeća na koja su se oslanjali članovi na do 90 procenata njihovog prometa.[33] U aprilu 2017. godine, policijska uprava grada odmarališta Antalije izdala je direktivu o zabrani konzumiranja alkohola izvan zgrada.[34]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 18. 02. 2020. g. Pristupljeno 19. 05. 2021.
- ^ „42 million tourists visit Turkey in 2014”. Daily Sabah. Pristupljeno 6. 7. 2016.
- ^ a b „DISTRIBUTION OF ARRIVING FOREIGN VISITORS - TOP 5 COUNTRIES (2016-2018) JANUARY-DECEMBER”.
- ^ Maierbrugger, Arno (25. 1. 2013). „Turkey plans world's biggest airport”. Inside Investor. Arhivirano iz originala 21. 03. 2022. g. Pristupljeno 17. 5. 2013.
- ^ a b v „Turkey's tourism industry reels from a year to forget”. The Guardian. 5. 10. 2016.
- ^ „Number of foreign tourists visiting Istanbul plunges for first time in 16 years”. Hürriyet Daily News. 6. 1. 2017.
- ^ Tilic, L. Dogan (5. 4. 2010). „Antalya: The Tourism Capital of Turkey”. European Business Review. Pristupljeno 28. 1. 2011.
- ^ „Turkey rich in 'blue flags' – TRAVEL”. Hürriyet Daily News. 13. 9. 2011. Pristupljeno 15. 10. 2016.
- ^ „Capadocia” (PDF).
- ^ „2012 Tourism Highlights” (PDF). UNWTO. jun 2012. Arhivirano iz originala (PDF) 9. 7. 2012. g. Pristupljeno 17. 6. 2012.
- ^ „42 million tourists visit Turkey in 2014”. Daily Sabah. Pristupljeno 6. 7. 2016.
- ^ Kafanov, Lucy (19. 8. 2015). „Violence costing Turkey precious tourism, even far from the fighting”. The Christian Science Monitor.
- ^ „4.9 pct less tourists in Turkey in June”. DailySabah. Pristupljeno 15. 11. 2015.
- ^ „32.4 mln foreigners visit Turkey in 2017: Tourism Ministry”. Hürriyet Daily News. Pristupljeno 12. 2. 2018.
- ^ „Tourism in Turkey starts recovery”. ITIJ. Arhivirano iz originala 22. 03. 2019. g. Pristupljeno 12. 2. 2018.
- ^ „It is now time for Turkey's tourism sector to raise revenue”. Hürriyet Daily News. Pristupljeno 12. 2. 2018.
- ^ „Erdoğan calls on citizens abroad: 'Come to Turkey for vacation'”. Hürriyet Daily News. 2. 2. 2017. Pristupljeno 2. 2. 2017.
- ^ „Turkey's Economy Contracts for First Time Since 2009”. The Wall Street Journal. 12. 12. 2016. Pristupljeno 2. 2. 2017.
- ^ „German travelers booking in Spain, Greece instead of Turkey: Association”. Hürriyet Daily News. 21. 4. 2017.
- ^ „Turkey hopes for German comeback”. FVW. Pristupljeno 12. 2. 2018.
- ^ Ministry of Culture and Tourism, Republic of Turkey. „Number of Arriving-Departing Foreigners and Citizens, December 2016”. Pristupljeno 16. 5. 2017.
- ^ NUMBER OF ARRIVING-DEPARTING VISITORS, FOREIGNERS AND CITIZENS December 2017
- ^ „Tourism Receipts-Expenditures (2003-2019)”.
- ^ https://www.ktb.gov.tr/EN-249306/2019.html
- ^ „Turkish 2015 tourism revenues fall 8.3 pct to $31.46 bln: Data”. Hürriyet Daily News. Pristupljeno 6. 7. 2016.
- ^ „Ahead of referendum, Europeans boycott Turkey and tourism suffers”. USA Today. 15. 4. 2017.
- ^ „Turkish–German ties at historic low, says scholar Faruk Şen”. Hürriyet Daily News. 21. 11. 2016. Arhivirano iz originala 16. 12. 2019. g.
- ^ „Bundesregierung verschärft Reisehinweise für Türkei” (na jeziku: nemački). DER SPIEGEL. 20. 7. 2017.
- ^ „Erdogan soll Austausch von Yücel gegen Ex-Generäle angeboten haben” (na jeziku: nemački). DER SPIEGEL. 20. 7. 2017.
- ^ „Turkey sees rise in halal tourism”. BBC. 25. 8. 2014.
- ^ „How Turkey plans to boost halal tourism”. Al Monitor. 9. 5. 2016. Arhivirano iz originala 17. 1. 2018. g. Pristupljeno 28. 4. 2017.
- ^ „Turkey has banned Booking.com but the website isn't backing down”. The Independent. 30. 3. 2017.
- ^ „Turkish hotelier association asks court to lift ban on Booking.com”. Hürriyet Daily News. 6. 4. 2017.
- ^ „Statement on alcohol ban in outdoor locations in Turkey's Antalya sparks debate”. Hürriyet Daily News. 28. 4. 2017.