Hrvatska kuhinja
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Kajsujeli2003.jpg/300px-Kajsujeli2003.jpg)
Hrvatska kuhinja je specifična vrsta evropske, jugoistočne (balkanske ili orijentalne) i mediteranske kuhinje. Razlike u izboru hrane su najveće između kopnenih i primorskih delova Hrvatske i njenih jadranskih ostrva.[1]
Na unutrašnju (kontinentalnu) kuhinju uticala je slovenska, mađarska i turska kuhinja. Ovu kuhinju karakteriše raznolikost sastojaka i obilna upotreba začina (crnog bibera, paprike i belog luka).[2]
Na primorsku kuhinju Hrvatske uticali su uglavnom grčka i rimska kuhinja, kasnije i mediteranska kuhinja, posebno italijanska. U primorskoj kuhinji se masovno koristi maslinovo ulje i začinskog bilje (ruzmarin, žalfija, lovorov list, origano, majoran, ljute crvene paprike, cimet, karanfilić, muškatni oraščić, kora limuna ili narandže, beli i crni ili crveni luk.
Podela po regionima[uredi | uredi izvor]
Hrvatska kuhinja se može podeliti na nekoliko regionalnih kuhinja, unutar kojih takođe postoji podela na lokalne kuhinje, kao što su:[3]
- Kuhinje jadranske Hrvatska
- Kuhinje centralna i istočna (Panonska) Hrvatska
- Kuhinje severozapadna Hrvatska
Sve imaju svoje posebne tradicijonalne karakteristike područja na kome su, nastale, ali su dobro poznate i u drugim okolnim zemljama. i delovima Hrvatske. Tako da se sobzirom na veličinu hrvatske većina jela mogu naći širom zemlje, u lokalnim varijantama.[4]
Sirevi[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5d/080_Mercat_de_Dolac_%28Zagreb%29%2C_formatges_artesanals.jpg/220px-080_Mercat_de_Dolac_%28Zagreb%29%2C_formatges_artesanals.jpg)
- Sirevi ( područje Like i Gorskog kotara ) - lokalni pašnjaci kravama, kozama i ovcama pružaju slobodu i obilje hrane. Kvalitet njihovog mleka i sira je tada visok. Tvrdi ili mekani sirevi se prave, dimljeni i nepušeni. Metode sazrevanja sira su tradicionalne i prenose se generacijama.
- Paški sir (ostrvo Pag ) - pravi se od mleka ovaca koje slobodno pasu na ostrvu. Ima poseban ukus koji mleku daje bilje koje raste na ostrvu.
- Soski sir (škripavac) i skuta sa područja Korduna i Like
- Sir iz Cetinske krajine Cetinski sir
- Sir sa ostrva Krk Krčki sir
- Sir iz Međimurja Turoš
- Sir iz Podravine Prga
- Sveži sir (jede se sa vrhnjem) iz Zagorja (sir i vrhnje, često su viđeni kao najznačajnija hrvatska tradicionalna hrana)
- Sirevi sa područja Hrvatske”
-
Paški sir
-
Krasnarski sir (Otočac)
-
Kravlja skuta (Otočac)
-
Paški sir
-
Sir Runolist
-
Krčki ovčiji sir
-
Turoš
-
Škripavac
-
Sir sa vrhnjem
-
Basa iz petrovačkog kraja
-
Prodaja sira na pijaci u Zagrebu
-
Sir sa ostrva Paga
Supe i čorbe[uredi | uredi izvor]
Supe ili juhe su sastavni dieo obroka u Hrvatskoj i nijedan nedeljni porodični obrok ili bilo koja posebna prilika neće proći bez nje. Najpopularnije supe su na bazi čorbe, sa dodatkom testenine ili knedli od jaja i griza. Supe su obično lagani kako bi se u stomaku ostavilo prostora za glavno jeluo i poslasticu.
Međutim, popularne su i supe na bazi kreme ili paste, a postoje i brojne lokalne varijacije tradicionalnih supa. U Dalmaciji se obično služi riblja supa sa komadićima ribe, šargarepom i pirinčem.
- Maneštra je klasična hrvatska supa koja se sastoji od kukuruza iz konzerve ili smrznutog, pasulja, krompira, slanine. suvog mesa (suva rebra, kolenica), belog luka, veza peršuna, bibera, soli, aleve paprike i širokih rezanca.[5] Maneštra je autohtono istarsko jelo koje bez obzira na oblik i druge sastojke, uvek sadrži zrna kukuruza . Popularno je širom severnog Jadrana . Služi se kao predjelo ako je glavni sastojak povrće, ali može se poslužiti i kao glavno jelo ako sadrži „jače sastojke“ poput mesa. Festival istarske maneštre održava se svake godine u junu u Gračišću .
- Teleća supa sa dimljenim mesom
- Goveđa čorba sa testeninom ili pastoma
- Supa od pečuraka, posebno sa vrganjima
- Supa od kopra
- Zagorska supa (čorba) sa vrganjima, slaninom, slatkom paprikom može je klasika zagorske kuhinje i obavezni deo jelovnika svih zagorskih baka. Zagorska supa je popularno, izdašno jelo, idealno za hladne jesenje dane. Jaka je i zasitna i bogatog ukusa. Iako se najčešće služi kao supa, može biti i samostalni obrok, ako joj se doda krompir.[6]
- Prežgana supa
- Pileća supa
- Supe i čorbe
-
Riblja supa
-
Čorbast pasulj
-
Zagorska supa
Paste (jela od testa)[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/af/%C5%A0trukli_iz_Okrugljaka.jpg/220px-%C5%A0trukli_iz_Okrugljaka.jpg)
Testenina je jedan od najpopularnijih prehrambenih proizvoda u hrvatskoj kuhinji, posebno u regiji Dalmacije. Manistra je na primer (testenina sa paradajz sosom) jedan od osnovnaih.
Ostali popularni sosovi uključuju kremasti sos od pečuraka, sos od mlevenog mesa i mnogi drugi.
Sveža testenina (rezanci, krpice) dodaje se u supe i čorbe ili se priprema sa skutom, kupusom, čak i sa orasima ili makom.
Krompirino testo je popularno, ne samo za pravljenje njoki (njoki), već i za pravljenje knedli od šljiva ili sira koje se kuvaju, a zatim brzo prže u prezli i maslacu.
- Žganci - jelo od kukuruznog brašna u slovenačkoj i severnohrvatskoj kuhinji, poznato i kao palenta (palenta, pura) u Istri i Dalmaciji.
- Njoke, često posluženi uz pašticadu ili gulaš
- Fuži, tipična testenina iz Istre
- Makarone na iglama
- Štrukli - pečeno ili kuvano punjeno pecivo iz Zagorja, područje Zagreba.
- Krpice sa zeljem - testenina sa dinstanim kupusom
- Šporki makaruli - tradicionalna testenina sa mesnim sosom sa ukusom cimeta, iz Dubrovnika i okoline
- Palenta - kaša pripremljena od kukuruznog brašna, koja se služi kao prilog začinjenim jelima, ali i kao zaseban obrok, inače vrlo slična kačamaku u Srbiji.
- Jela od testa (paste i pite)
-
Palenat
-
Soparnik
-
Međumurska gibanica
Jela[uredi | uredi izvor]
Tipična jela hrvatske kuhinje su: stonske ostrige, tjestenina s tartufima, takozvani crni rižoto i još mnogo toga. Neka područja nude specijalitete koje nećete naći nigdje drugdje u Hrvatskoj. Žablje krake služe se u planinskim predelima, u gradu Lokve. Riječni raci su specijalitet u planinskom području iznad Kvarnerskog zaliva. Na području Like služe se medvjeđe šape i medvjeđi pršut. Što se tiče priloga, dodatak jelima od mesa i ribe obično je krompir, šparoge, artičoke, testenine ili različite vrste kupusa.
Jela od mesa[uredi | uredi izvor]
- Pljeskavica - mesna palačinka pečena na žaru od mlevenog mesa (svinjetina, govedina, ovčetina ili od nekoliko vrsta mesa), luka i začina.
- Ćevapčići - priprema se od mešavine začinjeneog masnijeg mlevenog mesa, nemasne svinjetine i jagnjetine ili ovčetine. Smeša se formira u izdužene šišarke i peče na žaru.
- Žgvacet (istarski specijalitet) - hrana pripremljena od različitih vrsta mesa i živine, u obliku gulaša ili paprikaša. Najčešće se služi sa testeninom.
- Svinjsko pečenje u mleku (istarski specijalitet) - svinjsko pečenje sa ukusom bilja, poput bosiljka ili origana, koje se postepeno krčka u mleku. Služi se sa krompirom, pirinčem ili poklopcem.
- Kotlovina - kotleti pečeni zajedno sa kobasicom, povrćem, bogato začinjeni i podliveni kvalitetnim vinom, pripremljeni u posebnoj posudi direktno na vatri
- Leglo - dalmatinski prilog ribi, mangolf kuvan u slanoj vodi zajedno sa sitno seckanim krompirom, posle kuvanja kaplje se maslinovim uljem i belim lukom po ukusu
- Umak ajvar, slavonska lomača (slavonska vatra) - oštar ekvivalent češke Lece od pržene crvene paprike i patlidžana
- Pečena ćuretina sa mlincima (jelo iz Slavonije ) - ćuretina pečena sa specijalnom testeninom. Ovo jelo priprema se kao božićni obrok u mnogim slavonskim domaćinstvima.
- Krompir sa jagnjetinom pod sačem (područje Like i Gorskog kotara) - peka ili sač je velika keramička okrugla zdela sa poklopcem od gvožđa ili keramike. Ovako napravljena jela imaju poseban originalan ukus sa mirisom gorućeg drveta.
- Pašticada (regija Dalmacija ) - govedina, marinirana u začinima i vinskim sirćetom, zatim dinstana sa crvenim vinom i ostalim sastojcima najmanje tri sata. Služi se uz knedle od krompira, njoke od krompira ili testenineu na igli..
- Sarma - jelo pripremljeno od mešavina mlevenog mesa i pirinča umotanog u list kiselog kupusa
- Jela od mesa, testa i sirevi”
-
Blitva
-
Pljeskavica
-
Ćevapčići
-
Kulen
-
Kotlovina
-
Mlinci
-
Pašticada
-
Sarma
-
Istarska jagnjetina sa krompirom i lukom
-
Ajvar
Jela od ribe i morskih plodova[uredi | uredi izvor]
- Kuvana riba na lešo - cela ili rezana riba kuva se u vodi sa maslinovim uljem, vinskim sirćetom, lovorovim listom, celim biberom i celim lukom. Služi se uz kuvani krompir i salatu od povrća.
- Brodet (brudeto, brudet) - riba isečena na komade s prženim lukom zajedno sa zelenim peršunom, lovorovim listom, belim lukom i paradajzom. Služi se sa palentom (kukuruzni kaša), krompira ili belim hlebom.
- Crni rižoto (crni rižot) - rižoto sa komadićima morskih plodova, hrana dobija specifičnu boju zahvaljujući boji koja sadrži mastilo sipe.
- Lignje na žaru - lignje pripremljene na roštilju
- Pržene mlade lignje - hobotnica narezana na kriške umotana u brašno i pržena u maslinovom ulju. Nasoljene su i odmah poslužene sa hlebom i salatom od povrća.
- Salata od lignji - kuvane lignje poslužene sa mladim lukom, prelivene marinadom od maslinovog ulja, vinskog sirćeta, zgnječenog belog luka i začinskog bilja
- Punjene lignje - punjene mešavinom belog luka, peršuna, šunke, prezle, maslinovog ulja, bibera i soli. Punjene lignje se peku u rerni. Služe se uz dinstano povrće ili salatu od povrća.
- Kuvani rak - kuvan u vodi sa vinskim sirćetom 30 do 60 minuta. Tada se meso rakova uklanja, podleva tartar sosom i servira sa hlebom i salatom od povrća.
- Girice sitna riba koja je pre pripreme, samo soljena, umotana u brašno i pržena na maslinovom ulju. Služe se uz hleb i salatu od povrća.
- Mornarski rižoto - pripremljen od pirinča, lignji, školjki i rakova sa lukom, belim lukom, paradajzom, začinima i belim suvim vinom. Sve se prži pa kuva.
- Škrpina, riba od žohare (istarski specijalitet) - pripremljena na način za ford (obilati fiš paprikaš), sa malo belog luka, paradajza, maslinovog ulja i belog vina
- Buzara (istarski specijalitet) - pripremljeno u loncu od mešavine dagnji i povrća, stvara se jelo slično gulašu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ab/Mussel_dishes_-_Seafood_of_Croatia.jpg/400px-Mussel_dishes_-_Seafood_of_Croatia.jpg)
- Riba na gradele (na žaru, Dalmacija) - riba se maže uljem, posipa začinskim biljem i peče na roštilju. Zatim se povrće peče na roštilju - paprika, tikvice, patlidžan.
- Gulaš od šarana (regija Slavonija) - priprema se na isti način kao mesni gulaš i stavlja veliku količinu crvene paprike, često ljute.
- Jela od ribe i morskih plodova”
-
Brodet
-
Lignje na žaru
-
Crni rižoto
-
Mornarski rižoto
-
Salata od hobotnica
-
Jastog
Kobasice i šunka[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e0/%C5%A0okol_narezani.jpg/220px-%C5%A0okol_narezani.jpg)
- Kulen (Kulin) - začinjena svinjska kobasica iz Slavonije, od svinjskog mesa, aromatizovana belim lukom i začinjen ljutom mlevenom paprikom
- Češnjovka - začinjena svinjska kobasica harmoničnog turopoljskog ukusa belog luka
- Kobasica - začinjena, vazdušno sušena ili dimljena kobasica (mađarski: kolbasz)
- Salama iz Samobora
- Slavonska švargla
- Sudžuk iz unutrašnjosti Dalmacije
- Istarski i dalmatinski pršut - suvo sušena šunka
- Pančeta iz Dalmacije
- Špek iz kontinentalne Hrvatske
- Kaštradin - dimljeno ovčetino ili kozje meso, kastriranog ovna ili jarca. Naziv je dobio po latinskoj reči castrare (kastrirati).
- Ombolo
- Bura (istarski specijalitet) - sušena svinjetina slična pršutu. Suši se na jakom severozapadnom vetru zvanom bura.
- Suvomesnati proizvodi”
-
Domaća kobasica
-
Dalmatinski pršut
-
Suvo meso
-
Šokol za vreme sušenja
Slatkiši[uredi | uredi izvor]
- Orahnjača/Makovnjača - štrudla od dizanog testa punjena mlevenim orasima odnosno makom
- Njoke sa šljivama - knedle od krompira punjene šljivama, prelivene maslacem i posute prezlom.
- Fritule - krofne sa suvim grožđem
- Kroštule - hrskavo testo sa rumom
- Paprenjake - ukrašeni pravougaoni kolačići sa medom, orasima i biberom
- Rožata (dalmatinski puding) - bogati puding napravljen od mleka, jaja i karamelizovanog šećera. Ukrašen je voćem.
- Međimurska gibanica - slatka gibanica od lisnatog testa pravljena sa četiri nadeva: orasi, sir, mak i jabuke.
- Slatkiši”
-
Orehnjača
-
Fritule
-
Krostule
-
Rožata
-
Međimurska gibanica
-
Voćni rolat
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Ino Kuvačić: . Südwest Verlag. . 2017. ISBN 9783641219536. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć). (Vor allem Rezepte aus der Küstenregion). - ^ Davor Butković, Ana Ugarković: Nova hrvatska kuhinja (Neue kroatische Küche). Profil international, Zagreb. . 2005. ISBN 9531201641. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ Ivanka Biluš et al.: Kroatien bei Tisch. Zagreb:Alfa, Koprivnica: Podravka. . 1996. ISBN 953168104X. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)., 192 S., illustriert in Farbe, (Biblioteka Anima Croatarum, 2 - ^ "Hrvatska za stolom – mirisi i okusi Hrvatske", Ivanka Biluš et al., Zagreb:Alfa, Koprivnica: Podravka, 1996, 192 p., illustrated in color, (Biblioteka Anima Croatarum, 2). . ISBN 953-168-104-X. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) - ^ „Maneštra”. Politika Online. Pristupljeno 2021-05-31.
- ^ „Zagorska juha s vrganjima i krumpirom”. Okusi.eu (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2021-05-31.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Igor Jerković, Josip Mastelić, Snježana Tartaglia: A study of volatile flavour substances in Dalmatian traditional smoked ham: Impact of drycuring and frying, Food Chemistry 104 (2007), str. 1038 – vidi Prilog V
- Šime Džapo: Prilog poznavanju proizvodnje i svojstava dalmatinskog pršuta, Magistarski rad, Zagreb, 1969., str. 48
- Ante Puljić: Istraživanje higijensko-tehnoloških i ekonomskih pokazatelja kooperacijske proizvodnje dalmatinskog („Miljevačkog“) pršuta; Magistarska rasprava, Zagreb, 1986. str. 110 – Prilog V.
- Privreda Dalmacije, 1987., br. 6, str. 52, 54-58;
- PZ Sapina Doca - Popis poljoprivrednih proizvoda, konto 66 za 1957., u Gradski arhiv Šibenik
- (Ante Puljić: Istraživanje higijenskotehnoloških i ekonomskih pokazatelja kooperacijske proizvodnje dalmatinskog („Miljevačkog“) pršuta; Magistarska rasprava, Zagreb, 1986., str. 16
- Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 1938, br. 60, str. 8.
- Hrvatsko jedinstvo, Varaždin, 1940, br. 144, str. 3.
- Varaždinske Novosti, Varaždin, 1940, br. 554, str. 4.; Varaždinske Vijesti, Varaždin, 1952., br. 353, str. 4.
- Varaždinske Vijesti, Varaždin, 1981., br. 1916, str. 14.
- Glas Podravine, Koprivnica, 1971., br. 10, str. 7.
- Vinkovačke novosti, Vinkovci, 1973., br. 3, str. 6.
- Vinkovačke novosti, Vinkovci, 1985., br. 51-52, str 17.
- Šime Džapo: Prilog poznavanju proizvodnje i svojstava dalmatinskog pršuta, Magistarski rad, Zagreb, 1969., str. 47-49;
- Ante Puljić: Istraživanje higijensko-tehnoloških i ekonomskih pokazatelja kooperacijske proizvodnje dalmatinskog („Miljevačkog“) pršuta
- Đ. Roseg, T. Petrak, A.Hraste, K. Botka., K. Babić: Morfološko, fizikalno-kemijska svojstva dalmatinskog pršuta, u Uroš Bego i suradnici: Biodinamika mišića, Zagreb 1987. – vidi Prilog V
- Josip Živković: Higijena i tehnologija mesa – II dio Kakvoća i prerada; Zagreb, 1986., str. 117.
- Fazinić Nevenko, Milat Vinko: Kroatische Weine (Hrvatska vina). . 1994. ISBN 953173061X. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)., illustriert
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Hrvatska kuhinja na Vikimedijinoj ostavi
- TOP 10 jela koja biste trebali probati na obali i otoku Pagu (jezik: hrvatski)
- Hrvatski recepti na croatia-official.com (jezik: hrvatski)
- Hrvatski recepti na gastronaut.hr (jezik: hrvatski)
- Hhrvatski recepti na gastronomija.hr (jezik: hrvatski)