Pređi na sadržaj

Crkva brvnara u Popovici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva brvnara u Popovici
Opšte informacije
MestoPopovica
OpštinaNegotin
Država Srbija
Vreme nastankaPrva polovina 19. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Crkva brvnara u Popovici, naseljenom mestu na teritoriji opštine Negotin, pripada Eparhiji timočkoj Srpske pravoslavne crkve i predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Izgradnja[uredi | uredi izvor]

Crkva brvnara, koja se nalazi nedaleko od centra naselja, posvećena je Svetoj Trojici. Nastanak crkve se vezuje za kraj treće decenije 19. veka, tačnije za 1830. godinu. Ovaj podatak se može odnositi na vreme obnove crkve pošto na oltarskim vratima stoji 1807. godina, a na nekim ikonama ikonostasa i 1820. godina.[2]

Od arhivske građe sačuvan je intentar nepokretnog imanja crkve koji je sačinjen avgusta 1880. i u kojem je dat kratak opis bogomolje. U njemu je navedeno da popovički hram Sošestvija Svetog Duha u srezu Brzopalanačkom okruga Krajinskog izgleda kao crkva brvnara iznutra i da je ″olepljena, okrečena, patosana ciglom, pokrivena ćeramidom, sa templom prostim i Svetim trapezom od kamena″.[3]

Arhitektura[uredi | uredi izvor]

Crkva je jednostavna sakralna građevina, ima dve pevnice i veću četvorostranu apsidu. Ispred zapadnih vrata nalazi se manji pravougaoni trem. Četvoroslivni krov je pokriven ćeramidom. Čitava drvena konstrukcija objekta leži na kamenim temeljima gde su ugrađeni i nadgrobni spomenici sa starog groblja.

Jednobrodna je građevina sa bočnim kvadratnim pevnicama, a s obzirom da je podignuta na iskošenom terenu, kameni temelji na kojima počiva vidljivi su samo na istočnoj strani. U spoljašnjosti petostrana, oltarska apsida se nadovezuje na širinu naosa, kao što ga obuhvata i zapadni trem. Talpe od kojih je crkva građena spojene su na uglovima sastavom zvanim lastin rep. Prozori na apsidi i bočnim pevnicama su pravougaonog oblika, zatvoreni gvozdenom rešetkom. Zapadni i severni ulaz su istovetnog izgleda, završeni lučnim navratnikom. Unutrašnjost crkve je oplaćena blatom i slamom, pa okrečena. Celokupni pod je enterijera popločan je opekom. Na južnoj strani naosa je arhijerejski tron, izveden sa tri zidana stepenika na kojima poliva jednostavna drvena konstrukcija.[4]

Ikonostas[uredi | uredi izvor]

Oltarske dveri, obrađene su sa lepim ornamentima i lepim šarkama, klincima i alkama. U enterijeru crkve zapažaju se lepo profilisani stubovi, drvena rozeta u temenu svoda crkve koji predstavljaju značajna neimarska dostignuća.

Ikonostas crkve u Popovici je manjih dimenzija i ima 14 kompozicija slikanih temperom na drvetu. Najstarije su oltarske dveri priložene 1807. godine sa tri prestone ikone: Bogorodica sa Hristom, Isus Hristos i Sveti Jovan Preteča, koje je naslikao slikar Arsenije Jakšić, 1820. godine. Ikonostasu su naknadno pridodate još dve prestone ikone koje potiču iz 19. veka.

Ikonopisni radovi datiraju iz različitih perioda, a većina je starija od popovičkog hrama što ukazuje na to da je ikonostas formiran prenošenjem ikona iz drugih hramova. Carske dveri su hronološki najstarije i pripadaju opusu Simeona Jakšića, slikara iz Bele Crkve. Vratnice carskih dveri su oslikane predstavama raspoređenim u šest polja. U gornjem je Vavedenje Gospodnje, severno predstava male Bogorodice na stepeniku hrama sa molitveno sklopljenim rukama, koju pridržava Sveta Ana a u pozadini je devojka sa upaljenom svećom. Južno polje zauzima prorok Zaharija koji dočekuje Bogorodicu sa raširenim rukama ispred žrtvenika. Ispod Vavedenja su Blagovesti Bogorodici, severno arhanđel Gavrilo, a na južnim vratnicama je Bogorodica. U dnu su apostoli, severno apostol Petar, a južno apostol Pavle. U prestonom redu su ikone Bogorodice sa Hristom i Hrist Svedržitelj, koje je za crkvu Velikog Gradišta izradio sin Simeona Jakšića, Arsnije. Iako rađene u različitim periodima i za različite hramove dela oca i sina našla su se u popovičkoj crkvi na istoj oltarskoj pregradi.[5]

Prema podacima iz crkvene arhive, crkva je postradala tokom Prvog svetskog rata, kada je Austrougarska vojska tokom rata odnela zvono crkve, a ograda oko crkve je izgorela. I sama crkva je pretrpela izvesna oštećenja, da bi nakon rata bila obnovljena ponovo.

Riznica[uredi | uredi izvor]

U pokretnom fondu crkve nalaze se samo dve manje ikone Bogorodice sa Hristom, središnji delovi triptiha rađenih u 19. veku. U intentaru crkve je i ikona Jerusalim, zatim ikona Svetog Nikole iz 19. veka, ikona Bogorodice sa Hristom i anđelima, rad iz ruske serijske produkcije 19. veka, a crkveni fond sadržao je i antimins za zapisom Episkopa timočkog Dositeja Novakovića. Antimins je osvećen 30. juna 1836. godine. U nekadašnjem knjižnom fondu crkve zabeležen je i Časoslovac štampan u Budimu 1815. što je i najstarija knjiga koju je crkva posedovala.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Crkva brvnara u Popovici”. Zavodi za zaštitu spomenika kulture Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš. Arhivirano iz originala 02. 01. 2022. g. Pristupljeno 2. 1. 2022. 
  2. ^ „Raspeće sa ikonostasa crkve Svete Trojice u Popovici”. Borski upravni okrug. Pristupljeno 2. 1. 2022. 
  3. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Irena Ćirović, Crkva Svete Trojice u Popovici”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 178—179. ISBN 978-86-87691-24-7. 
  4. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Irena Ćirović, Crkva Svete Trojice u Popovici”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 179. ISBN 978-86-87691-24-7. 
  5. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Irena Ćirović, Crkva Svete Trojice u Popovici”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 180—181. ISBN 978-86-87691-24-7. 
  6. ^ Makuljević, Nenad (2020). „Irena Ćirović, Crkva Svete Trojice u Popovici”. Sakralna topografija Negotinske Krajine. Negotin: Muzej Krajine. str. 184. ISBN 978-86-87691-24-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]