Crkva - spomen kosturnica Uspenja Presvete Bogorodice u Peckoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva - spomen kosturnica Uspenja Presvete Bogorodice u Peckoj
Crkva - spomen kosturnica Uspenja Presvete Bogorodice
Opšte informacije
MestoPecka
OpštinaOsečina
Država Srbija
Vreme nastanka1934.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.vaza.co.rs

Crkva - spomen kosturnica Uspenja Presvete Bogorodice u Peckoj i spomenik izginulim ratnicima Druge moravske divizije iz Prvog svetskog rata osvećena je 17. oktobra 1934. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Crkva-spomen kosturnica u Peckoj posvećena je Uspenju Presvete Bogorodice, podignuta je na imanju braće Marković, ratara iz Carine. Na ovom mestu bilo je groblje izginulim ratnicima iz Prvog svetskog rata pripadnika Druge moravske divizije koji su izginuli na Rožnju i okolnim položajima. U tim borbama poginuo je i Vladislav Ribnikar 1. septembra 1914. godine i sahranjen sa ostalim ratnicima. Grob V. Ribnikara nalazi se u crkvenoj porti.

U središnjem delu porte severno od hrama nalazi se spomenik podignut u čast palih ratnika, koji su eshumirani sa mesta gde se danas nalazi crkva. Spomenik je piramidalnog oblika, zidan granitom. Na vrhu je postavljena topovska granata a pri dnu mermerna ploča sa natpisom: "DRUGOVIMA, MORAVSKA DIVIZIJA II POZIVA, 15 SEPTEMBAR 1914." Iznad ove ploče nalazi se bronzani medaljon. Inicijativu za podizanje hrama dao je sveštenik Tihomir Petrović, a podignut je dobrotvornim prilozima. Projektnu dokumentaciju radio je arh. Momir Korunović. Crkvu je zidao, prema letopisu, majstor Mate Dalmatinac sa družinom. Među velikim dobrotvorima crkve nalazi se i Kralj Petar II Karađorđević. U samom hramu pri ulazu sa severne i južne strane nalaze se kripte gde je sahranjeno 300-400 palih ratnika. Sa jugozapadne strane podignuta je zvonara u kojoj se nalazi kripta sa ostacima oko 200 ratnika prenetih iz Pričevića i Stava. Zvonara je trospratna (prva dva sprata zidana su kamenom, a treći opekom). Zidao ju je majstor Miloje Tomić iz obližnje Carine.

Izgled crkve[uredi | uredi izvor]

Luster napravljen od municije korišćene u bici kod Pecke

Crkva ima osnovu u obliku upisanog krsta, sažetog tipa, sa kupolom koja počiva na četiri masivna pilastra. Kupola je iznutra kružna, a spolja osmostrana sa osam manjih izduženih monofora. Građevina ima tri apside: oltarsku i dve pevničke severno i južno do potkupolnog prostora. Pored ove tri Korunović je projektovao i dve neuobičajene apside koje je smestio severno i južno od ulaznog portala uz pripratu. One su namenske, jer je u severnoj smeštena kosturnica a u drugoj kadionica. Sve apside su niže u odnosu na zidove uz koje su prislonjene. Pored centralnog dela, iznad koga se uzdiže izuzetno skladno projektovana kupola, građevina ima manju pripratu i vrlo prostran oltarski prostor u kome se izdvajaju dve zasebne jedinice pravougaone osnove : đakonikon i proskomidija. Iznad priprate je manja galerija, urađena kao drvena montažna konstrukcija koja počiva na dva manja pilastra koji su prislonjeni uz zapadni zid priprate i na masivnoj drvenoj gredi raspetoj između severnog i južnog zida priprate.

Hram je zasveden poluobličastim svodom. Zidovi su omalterisani, okrečeni u belo, a manje površine su živopisane. Gledano spolja crkva ima dosta razvijene fasadne površine. Na zapadnoj strani istaknut je lučni trem sa dva masivna betonska stuba. Trem se na prednjoj strani završava plitkom kružnom nišom u kojoj je smeštena freska sa likom Isusa Hrista. Zapadna fasada je rešena jednostavno sa većim polukružnim prozorskim otvorom i oštrim zabatom. Krovni prekrivač je rešen na dva načina: poduži krak krsta pokriven je falcovanim crepom, a ostali delovi krova bakarnim limom. Sve apsidalne niše spolja su petostrane, a unutra polukružne, na njima su po tri prozorska otvora. Na naosu je po jedna monofora. Crkva ima tri portala: zapadni, glavni, severni na severnoj pevnici i južni na đakonikonu. Građevina ima kameni sokl, a zidana je armiranim betonom koji je malterisan, a sve je okrečeno tzv. „prskanom fasadom“ koja je neprimerena. Crkva ima ikonostas sa ikonama. Pregradu je uradio Toša Đokić preduzimač iz Carine, a ikone je naslikao Stevan Čalić slikar iz Šapca.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://vaza.co.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2013110510010149.