Vodnjan

Koordinate: 44° 57′ 37″ S; 13° 51′ 04″ I / 44.960242° S; 13.851242° I / 44.960242; 13.851242
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vodnjan
Vodnjan, panorama
Zastava
Zastava
Administrativni podaci
Država Hrvatska
ŽupanijaIstarska
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.3.613
Aglomeracija (2011.)6.119
Geografske karakteristike
Koordinate44° 57′ 37″ S; 13° 51′ 04″ I / 44.960242° S; 13.851242° I / 44.960242; 13.851242
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Vodnjan na karti Hrvatske
Vodnjan
Vodnjan
Vodnjan na karti Hrvatske
Ostali podaci
GradonačelnikKlaudio Vitasović
Poštanski broj52215 Vodnjan
Pozivni broj+385 52

Vodnjan (ital. Dignano) je grad u Hrvatskoj u Istarskoj županiji. Prema popisu iz 2001. Vodnjan je imao 5.651 stanovnika.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Vodnjan se nalazi 10 km severno od Pule, u Istri. Lociran je na glavnom putu Buje–Pula (M2, E751) i na regionalnom putu Vodnjan–Fažana i željezničkoj pruzi Divača–Pula. Od obale u Fažani udaljen je 6 km.

Centar je agrarnog kraja u kojem se gaji: vinova loza, masline, žito, povrće i duvan.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tradicija kaže da je današnji Vodnjan nastao od sedam vila i seoske kuće koje su pripadali Puli. Naselje je poznato je još u rimsko doba kao Praedium Athenianum, a kasnije kao Vicus Attinianum ili Adinianum. Drevni Attinianum se prostirao u granicama današnjeg trga u gradu. Iako je po funkciji bio seosko naselje, zbog svoje karakteristične arhitekture ima izgled mediteranskog tipa, s uskim krivudavim ulicama i spoljašnjim vencem kuća, koje su ranije imale funkciju odbrambenog zida. Sačuvano je nekoliko gotičkih, rennesanskih i baroknih zgrada iz 15. i 16. veka. Na trgu je barokna crkva sa više vrednih umetničkih dela.

Gradska naselja[uredi | uredi izvor]

U sastavu grada Vodnjana postoje 4 naselja:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Grad Vodnjan[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine grad Vodnjan je imao 6.119 stanovnika, od čega u samom Vodnjanu 3.613. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u gradu Vodnjanu živelo je 5.651 stanovnika[1] koji su živeli u 1.562 porodična domaćinstava.[2]

Kretanje broja stanovnika po popisima 18572001.[3]

godina popisa 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
br. stanovnika 4.825 5.987 6.828 7.035 7.881 9.066 8.379 8.330 5.609 4.334 6.297 6.259 5.261 5.538 5.651

Napomena: nastao iz stare opštine Pula. U 1857, 1869, 1921. i 1931. deo podataka je sadržan u opštini Svetvinčenat.

Vodnjan (naseljeno mesto)[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u naseljenom mestu Vodnjan živelo je 3.406 stanovnika, koji su živeli u 930 porodičnih domaćinstava.

Kretanje broja stanovnika po popisima 18572001.

godina popisa 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
br. stanovnika 3.824 4.731 5.315 5.152 5.540 5.916 5.642 5.424 3.482 2.576 3.623 3.636 3.566 3.678 3.406

Napomena: od 1857. do 1880. te u 1921. i 1931. sadrži deo podataka za naselje Gajana, a od 1857. do 1890. te u 1921. i 1931. deo podataka za naselje Peroj.

Etnička struktura[uredi | uredi izvor]

Verska pripadnost[uredi | uredi izvor]

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Vodnjan je imalo 3.678 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Hrvati
  
1.742 47,36%
Italijani
  
750 20,39%
Muslimani
  
258 7,01%
Srbi
  
137 3,72%
Romi
  
118 3,20%
Jugosloveni
  
79 2,14%
Albanci
  
33 0,89%
Slovenci
  
16 0,43%
Makedonci
  
3 0,08%
Crnogorci
  
3 0,08%
Mađari
  
2 0,05%
Austrijanci
  
1 0,02%
Ukrajinci
  
1 0,02%
ostali
  
1 0,02%
neopredeljeni
  
68 1,84%
region. opr.
  
408 11,09%
nepoznato
  
58 1,57%
ukupno: 3.678

Sport[uredi | uredi izvor]

  • NK Vodnjan je fudbalski klub iz Vodnjana. Osnovan je 1930. godine. Prenutno se takmiči u 4. ligi Hrvatske — grupa zapad.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]