D’Ontov sistem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

D’Ontov sistem je način raspodele poslaničkih mesta prilikom višepartijskih izbora. Naziv je dobio po svom autoru, belgijskom matematičaru, Viktoru D’Ontu.

Raspodela[uredi | uredi izvor]

Nakon određivanja broja glasova, za svaku listu se računaju proseci ili količnici. Formula za količnik je gde je

  • V - broj glasova koje je lista dobila a
  • s - broj mandata koje je lista dobila do sada (u početku, 0 za sve liste).

Ona lista koja ima najveći količnik dobija sledeći mandat, a količnici se ponovo računaju, uzimajući u obzir do tada dodeljene mandate. Postupak se ponavlja dok se ne raspodele svi mandati.

Primer[uredi | uredi izvor]

U ovom primeru, osam mandata se raspodeljuje na četiri stranke:

Stranka A Stranka B Stranka V Stranka G
glasova 30.000 26.000 18.000 13.000
mesto 1 30.000 26.000 18.000 13.000
mesto 2 15.000 26.000 18.000 13.000
mesto 3 15.000 13.000 18.000 13.000
mesto 4 15.000 13.000 9.000 13.000
mesto 5 10.000 13.000 9.000 13.000
mesto 6 10.000 8.666 9.000 13.000
mesto 7 10.000 8.666 9.000 6.500
mesto 8 7.500 8.666 9.000 6.500
mandata 3 2 2 1

Ovaj sistem raspodele mestâ blago favorizuje jake stranke spram slabijih što se vidi u prvom i drugom redu ovog primera: iako Stranka B i Stranka G imaju isti količnik (13.000), peti mandat je pripao Stranci B zbog toga što je ona dobila više glasova.

Približavanje savršene proporcionalnosti[uredi | uredi izvor]

Savršena proporcionalnost nije uvek moguća. Proporcionalni sistemi reprezentacije aproksimiraju je na različite načine koji podrazumijevaju različite pojmove disproporcionalnosti. D'Ontov sistem minimizira najveći odnos prednosti

gde:

– odnos prednosti stranke ,
– udeo mandata stranke , ,
– udeo glasa za stranku , .[1]

D'Ontov sistem deli glasove na tačno proporcionalne i neprikazane glasove, minimizirajući udeo neresentiranih glasova,

.[2]


Upotreba[uredi | uredi izvor]

D'Ontov sistem se koristi na parlamentarnim izborima zemalja kao što su: Argentina, Austrija, Belgija, Bugarska, Vels, Ekvador, Izrael, Island, Japan, Kolumbija, Mađarska, Makedonija, Paragvaj, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Srbija, Turska, Finska, Holandija, Hrvatska, Crna Gora, Češka, Čile, Škotska i Španija.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ André Sainte-Laguë (1910). „La représentation Proportionnelle et la méthode des moindres carrés” (PDF). Annales scientifiques de l'École Normale Supérieure. l'École Normale Supérieure. 27. 
  2. ^ Juraj Medzihorsky (2019). „Rethinking the D'Hondt method”. Political Research Exchange. Taylor & Francis. 1(1).