Ličko-krbavska županija
| Ličko-krbavska županija | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1886.—1922. | |||||||
.svg) Grb
| |||||||
 | |||||||
| Glavni grad | Gospić | ||||||
| Regija | Balkan | ||||||
| Zemlja | 1. Austrougarska (Ugarski deo Monarhije, Hrvatska-Slavonija) 2. Država Slovenaca, Hrvata i Srba 3. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca | ||||||
| Površina | 6.211 km2 km2 | ||||||
| Stanovništvo | 204.710 (1910) | ||||||
| Događaji | |||||||
| Status | Bivša županija | ||||||
| Istorija | |||||||
• Uspostavljeno | 1886. | ||||||
• Ukinuto | 1922. | ||||||
| |||||||
Ličko-krbavska županija (lat. Comitatus Likensis-Corbaviensis; mađ. Lika-Krbava vármegye; nem. Komitat Lika-Krbava) bila je županija unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije, u sastavu Zemalja krune Svetog Stefana u Austrougarskoj Monarhiji. Središte županije bio je Gospić.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ličko-krbavska županija graničila je s Dalmacijom koja je pripadala Austriji, Bosnom i Hercegovinom koja je bila pod zajedničkom austrougarskom upravom, te Modruško-riječkom županijom koja je pripadala Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Županija je izlazila na jadransku obalu. Oko 1910, imala je površinu od 6.211 km2.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Ličko-krbavska županija formirana je 1886. godine, po okončanju procesa razvojačenja Vojne krajine i naknadnog priključenja krajiških oblasti Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Na područjima starog Karlovačkog generalata, razvojačenje je izvršeno 1873. godine, ali te oblasti nisu odmah priključene Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, već su dobile posebnu zemaljsku upravu, koja se delila na šest krajiških okružja, među kojima je bilo i Ličko-otočko okružje. Tek 1881. godine, sva krajiška okružja priključena su Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, koja je time dobila granicu na rekama Uni i Savi, ali ni tada nije sprovedena integracija tih oblasti u županijski sistem. U okvirima proširene Kraljevine, priključena okružja nastavila su da postoje sve do 1886. godinne, kada je županijsko uređenje protegnuto i na te prostore, tako da je na području Ličko-otočkog okružja osnovana nova Ličko-krbavska županija.[1][2]
Nakon raskidanja državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom odlukom Hrvatskog sabora iz 1918. postala je delom Kraljevine SHS. Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Primorsko-krajiške oblasti.[3]
-
Županije Kraljevine Hrvatske i Slavonije -
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1910. ova je županija brojala 204.710 stanovnika, a prema jeziku kojim su govorili bili su ovako podeljeni:[4]
- Srpski jezik: 104.036
- Hrvatski jezik: 100.346
- ostali
Upravna podela[uredi | uredi izvor]
Početkom 20. veka, županija je bila podeljena na sledeće kotareve:
| Kotarevi | |
|---|---|
| Kotar | Središte |
| Brinje | Brinje |
| Gospić | Gospić |
| Gračac | Gračac |
| Donji Lapac | Donji Lapac |
| Korenica | Korenica |
| Otočac | Otočac |
| Perušić | Perušić |
| Senj | Senj |
| Udbina | Udbina |
| Municipalni grad | |
| Senj | |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Valentić 1981.
- ^ Planinić 1992, str. 173-183.
- ^ Dimić 2001, str. 111-117.
- ^ Popisi stanovništva 1900. i 1910. u Austrougarskoj Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jun 2015), Pristupljeno 30. 10. 2013.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Valentić, Mirko (1981). Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881. Zagreb: Centar za povijesne znanosti; Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske.
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Krestić, Vasilije (1991). Istorija Srba u Hrvatskoj i Slavoniji 1848-1914. Beograd: Politika.
- Planinić, Silvana (1992). „Krajiško okružno upraviteljstvo (distrikti) i krajiške imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj krajini”. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992): 173—183.