Ličko-krbavska županija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ličko-krbavska županija
1881.—1922.
Grb Ličko-krbavske županije
Grb

Glavni gradGospić
RegijaBalkan
Zemlja1. Austrougarska (Ugarski deo Monarhije, Hrvatska-Slavonija)
2. Država Slovenaca, Hrvata i Srba
3. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Površina6.211 km2 km2
Stanovništvo204.710 (1910)
Događaji
StatusBivša županija
Istorija 
• Uspostavljeno
1881.
• Ukinuto
1922.
Sledbenik
Primorsko-krajiška oblast (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca)

Ličko-krbavska županija (lat. Comitatus Likensis-Corbaviensis; mađ. Lika-Krbava vármegye; nem. Komitat Lika-Krbava) bila je županija unutar Kraljevine Hrvatske i Slavonije, u sastavu Zemalja krune Svetog Stefana u Austrougarskoj Monarhiji. Središte županije bio je Gospić.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ličko-krbavska županija graničila je s Dalmacijom koja je pripadala Austriji, Bosnom i Hercegovinom koja je bila pod zajedničkom austrougarskom upravom, te Modruško-riječkom županijom koja je pripadala Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Županija je izlazila na jadransku obalu. Oko 1910, imala je površinu od 6.211 km2.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ličko-krbavska županija formirana je nakon ukidanja Vojne krajine i pripojena Hrvatskoj i Slavoniji 15. jula 1881. godine. Nakon raskidanja državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom odlukom Hrvatskog sabora iz 1918. postala je delom Kraljevine SHS. Nastavila je da postoji kao administrativna jedinica sve do uvođenja nove oblasne organizacije (1921-1924), kada je ušla u sastav Primorsko-krajiške oblasti.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1910. ova je županija brojala 204.710 stanovnika, a prema jeziku kojim su govorili bili su ovako podeljeni:[2]

Upravna podela[uredi | uredi izvor]

Početkom 20. veka, županija je bila podeljena na sledeće kotareve:

Kotarevi
Kotar Središte
Brinje Brinje
Gospić Gospić
Gračac Gračac
Donji Lapac Donji Lapac
Korenica Korenica
Otočac Otočac
Perušić Perušić
Senj Senj
Udbina Udbina
Municipalni grad
Senj

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dimić 2001, str. 111-117.
  2. ^ Popisi stanovništva 1900. i 1910. u Austrougarskoj, Pristupljeno 30. 10. 2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]