Grad Požarevac
Grad Požarevac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Region | Južna i istočna Srbija |
Upravni okrug | Braničevski okrug |
Sedište | Požarevac |
Stanovništvo | |
— 2022. | 68.648[1] |
Aglomeracija | 74.902 |
Geografske karakteristike | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 94 m |
Površina | 482 km2 |
Ostali podaci | |
Predsednik opštine | Bane Spasović (SNS) |
Poštanski broj | 12000 |
Pozivni broj | 012 |
Registarska oznaka | PO |
Veb-sajt | www.pozarevac.rs |
Grad Požarevac je grad u Braničevskom okrugu u centralnoj Srbiji. Po podacima iz 2004. grad zauzima površinu od 482 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 35.313 ha, a na šumsku 2.179 ha).
Sedište grada kao i okruga je gradsko naselje Požarevac. Grad Požarevac se sastoji od 27 naselja: 2 gradska (Kostolac i Požarevac) i 25 seoska naselja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine na teritoriji grada je živelo 68.648 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 75.334 stanovnika).[2] Po podacima iz 2004. prirodni priraštaj je iznosio -0,9‰, dok je broj zaposlenih u gradu iznosio 22.944 ljudi. U gradu se nalaze 32 osnovne i 7 srednjih škola.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Grad se prvi put pominje 1476. godine, a postao je poznat posle Požarevačkog mira zaključenog 1718. godine između Austrije, Venecije i Turske. Prva škola u Požarevcu i jedna od najstarijih u Srbiji osnovana je u okviru lokalne pravoslavne crkve još 1733. godine (danas nosi ime Dositeja Obradovića).
Grad doživljava procvat dolaskom knjaza Miloša Obrenovića na vlast. Njegovom zaslugom u Požarevcu je 1819. godine podignuta Saborna crkva, dvor-konak (1825. godine), nova čaršija (1827. godine). i na kraju, Za vreme vladavine njegovog sina, kneza Mihaila Obrenovića osnovana je ergela Ljubičevo (1866. godine).
U Požarevcu je formirana prva gardijska jedinica u Srbiji, na osnovu naredbe knjaza Miloša Obrenovića na Đurđevdan 1830. godine. Tada je, od prve grupe mladića za Knjaževu Gardu, njih sedamdeset trojice, formirana je pešadijska četa.
U Požarevcu je osnovan i Prvi nahijski sud u Srbiji, 1821. godine, pod nazivom Sovjet požarevački.
Godine 1842. Požarevljani su dobili pozorište, gde je održana i premijera „Romea i Julije“, i uopšte nekog dela Viljema Šekspira, na Balkanu.
Požarevac je 1915. godine dobio i prvu pilotsku školu u kojoj su se obučavali piloti za potrebe ratnog vazduhoplovstva u Prvom svetskom ratu. Škola se nalazila na lokaciji na kojoj je danas Hipodrom, preko puta železničke stanice na pruzi koja je vodila do Dubravice.
Na teritoriji opštine i okruga nalaze se izuzetno bogati i brojni arheološki lokaliteti, od kojih su najznačajniji Golubačka tvrđava, Margum (Dubravica), Viminacijum (Kostolac) i lokalitet Rukumija.
U ataru Kličevca pronađena je i svetski čuvena Velika majka (ili Kličevački idol) iz bronzanog perioda.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Požarevac je jedan od najvažnijih industrijskih centara u Srbiji. Industrijska struktura je izuzetno diverzifikovana, a preovlađujuće privredne grane su: poljoprivreda, energetika i prehrambena industrija. Nosioci razvoja industrije Požarevca u različitim oblastima su: Koncern zdrave hrane „Bambi“, Privredno društvo „Termoelektrane i kopovi“ Kostolac, „ARIVA Litas“, „Union MZ“, PP „Filip“…
Na području grada Požarevca, registrovano je oko 600 privrednih društava, 2000 preduzetnika, 200 udruženja i oko 100 sportskih udruženja i saveza.
U poslednjih nekoliko godina grad je izgradio i infrastrukturno uredio jednu industrijsku zonu površine oko 9, 5 hektara, i kupio fabriku šećera površine oko 22 hektara i oko 40 000 m² poslovnog prostora, koji takođe nameravamo da prilagodimo potrebama investitora. Nastojaćemo da kupovinom ostalih pogona koji više ne rade kompletiramo čitavu staru industrijsku zonu.
Najveće mogućnosti za razvoj vidimo u prehrambenoj industriji, za koju imamo solidnu sirovinsku bazu, obrazovni kadar i tradiciju, energetici, obradi i preradi metala (zbog blizine Železare), a nastojaćemo da privučemo investitore i iz oblasti telekomunikacija i IT sektora.
Požarevac je trenutno jedan od glavnih trgovinskih centara u istočnoj Srbiji.
Kultura
[uredi | uredi izvor]Galerija Milene Pavlović Barili (1909 – 1945) smeštena je u njenoj rodnoj kući, koju je njena majka Danica preuredila u spomen galeriju. Živela je u Beogradu, Španiji, Rimu, Parizu i Londonu i Njujorku. Predstavnik je nadrealističkog romantizma. U SAD je pored slikarstva radila na komercijalnom dizajnu za modne žurnale.
Narodni muzej Požarevac osnovan je 1896 godine. Danas postoji na više objekata: Glavna zgrada, legat Miodraga Markovića, Muzej kulturne istorije, Etno park Tulba, Kuća Dobrnjčevih, Galerija savremene umetnosti, Šator požarevačkog mira.
Viminacijum – Arheološki park, otvoren 5. oktobra 2006. godine. Arheološki park raspolaže sa tavernom u kojoj se posetioci mogu okrepiti tokom posete lokalitetu, suvenirnicu sa velikim izborom suvenira, knjiga, i edukativnih igara. Sedam objekata je pokriveno i otvoreno za posetioce: Severna Glavna kapija legijskog logora (Porta pretoria), Rimske terme, Mauzolej u kojem je najverovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan, Mamut park, Domus Scientiarum, Zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke, Paleohrišćanska memorija (zbog specifične lokacije unutar Termoelektrane Drmno dostupna za posete samo u izuzetnim uslovima i uz ranije najave obezbeđenju TEKO Kostolac B).
Ergela Ljubičevo – Jedna od najstarijih ergela u Srbiji (1866), osnovao ju je knez Mihailo Obrenović, u znak sećanja na svoju majku, kneginju Ljubicu, suprugu knjaza Miloša. Početkom XX veka, ergela je izrasla u konjarsku instituciju evropskog ranga i imala je oko 500 grla plemenite rase.
Zgrada Načelstva je sagrađena 1889. godine, po projektu poznatog austrijskog arhitekte Fridriha Gizela, uz izvesne korekture arhitekata Jovana Ilkića i Dušana Živanovića. Po svojoj veličini, arhitektonskoj koncepciji i dekorativnoj obradi, ovo zdanje, za ondašnju Srbiju, bila je najreprezentativnija i najveća upravna zgrada toga vremena. Danas su u njoj smešteni Gradska uprava grada Požarevca, Braničevskog upravnog okruga, katastar, biblioteka, policija i Osnovni i Prekršajni sud.
Ispred zgrade Okružnog načelstva, nalazi se Gradski park, izgrađen 1894. godine. U parku se nalazi spomenik knezu Milošu Obrenoviću, podignut 1898. godine.
U Požarevcu je od 1960. do sada bilo više od 170 rok bendova.[3]
Saobraćaj
[uredi | uredi izvor]Ukupna dužina puteva na teritoriji grada Požarevca iznosi 183 km, od čega se 165 km svrstava u kategoriju sa savremenim kolovozom. Magistralni putevi čine 48 km, a mreža lokalnih puteva 64 km savremenog kolovoza. Iako je povezanost naselja u gradu Požarevcu zadovoljavajuća, još uvek je nedovoljno izgrađena lokalna mreža puteva, kao i mreža sa savremenim kolovozom.
Grad Požarevac se nalazi na veoma značajnoj pruzi Beograd-Bor-Zaječar, koja povezuje Timočku krajinu i celu istočnu Srbiju sa mrežom železničkih pruga Republike Srbije.
Poznate ličnosti vezane za Požarevac
[uredi | uredi izvor]- Dragana Mirković, pevačica
- Milena Pavlović Barili, slikarka
- Milivoje Živanović, glumac
- Milenko Stojković, komandant
- Živka Matić, glumica
- Velibor Vasović, fudbaler
- Mihajlo Bata Paskaljević, glumac
- Slobodan Milošević, predsednik
Administrativna podela
[uredi | uredi izvor]U administrativnom smislu, grad Požarevac je podeljen na dve gradske opštine: Kostolac i Požarevac.
Naselja
[uredi | uredi izvor]Gradska naselja
[uredi | uredi izvor]# | Ime | Gradska opština |
---|---|---|
1 | Kostolac1 | Kostolac |
2 | Požarevac2 | Požarevac |
Napomene:
1 Sedište gradske opštine
2 Sedište gradske opštine i grada Požarevca
Seoska naselja
[uredi | uredi izvor]# | Ime | Gradska opština |
---|---|---|
1 | Bare | Požarevac |
2 | Batovac | Požarevac |
3 | Beranje | Požarevac |
4 | Bradarac | Požarevac |
5 | Bratinac | Požarevac |
6 | Brežane | Požarevac |
7 | Bubušinac | Požarevac |
8 | Drmno | Požarevac |
9 | Dragovac | Požarevac |
10 | Dubravica | Požarevac |
11 | Živica | Požarevac |
12 | Kasidol | Požarevac |
13 | Klenovnik | Kostolac |
14 | Kličevac | Požarevac |
15 | Lučica | Požarevac |
16 | Maljurevac | Požarevac |
17 | Nabrđe | Požarevac |
18 | Ostrovo | Kostolac |
19 | Petka | Kostolac |
20 | Poljana | Požarevac |
21 | Prugovo | Požarevac |
22 | Rečica | Požarevac |
23 | Selo Kostolac | Kostolac |
24 | Trnjane | Požarevac |
25 | Ćirikovac | Požarevac |
Galerija
[uredi | uredi izvor]-
Zgrada SO Požarevac (pogled iz parka).
-
Zgrada SO Požarevac (drugi pogled).
-
Crkva Svetog Nikole u Požarevcu
-
Zgrada starog Episkopskog dvora u Požarevcu
-
Saborna crkva Svetih arhanđela u Požarevcu
-
Spomenik srpskim vojnicima 1912-1918 u Požarevcu
-
Korzo
-
Nadgrobna stela iz rimskog doba, dvorište Narodnog muzeja u Požarevcu
-
Park u Požarevcu
-
Miloš Obrenović u parku, u Požarevcu
-
Ulaz u Etno kuću Tulba u Požarevcu koji vodi na izložbu o Požarevačkom miru.
-
Primer narodne nošnje iz požarevačkog kraja. Etno park Tulba, Požarevac.
-
Primer narodne nošnje iz požarevačkog kraja. Etno park Tulba, Požarevac.
-
Etno park Tulba - krevetac u kući
-
Etno park Tulba - spavaća soba
-
Etno park Tulba - postavka kuhinje
-
Zgrada požarevačkog muzeja
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ Novković, Dušanka (23. 10. 2022). „POŽAREVAČKA ROK ISTORIJA: Enciklopedija "Ukoričena muzika"”. Večernje novosti. Pristupljeno 24. 10. 2022.