Grad Požarevac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grad Požarevac

Grb

Zastava
Osnovni podaci
Država  Srbija
Region Južna i istočna Srbija
Upravni okrug Braničevski okrug
Sedište Požarevac
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 68.648 (2022)[1]
Aglomeracija 74.902
Geografske karakteristike
Nadmorska visina 94 m
Površina 482 km2
Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Bane Spasović (SNS)
Poštanski broj 12000
Pozivni broj 012
Registarska oznaka PO
Veb-sajt www.pozarevac.rs
Položaj grada u Braničevskom okrugu

Grad Požarevac je grad u Braničevskom okrugu u centralnoj Srbiji. Po podacima iz 2004. grad zauzima površinu od 482 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 35.313 ha, a na šumsku 2.179 ha).

Sedište grada kao i okruga je gradsko naselje Požarevac. Grad Požarevac se sastoji od 27 naselja: 2 gradska (Kostolac i Požarevac) i 25 seoska naselja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine na teritoriji grada je živelo 68.648 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 75.334 stanovnika).[2] Po podacima iz 2004. prirodni priraštaj je iznosio -0,9‰, dok je broj zaposlenih u gradu iznosio 22.944 ljudi. U gradu se nalaze 32 osnovne i 7 srednjih škola.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad se prvi put pominje 1476. godine, a postao je poznat posle Požarevačkog mira zaključenog 1718. godine između Austrije, Venecije i Turske. Prva škola u Požarevcu  i jedna od najstarijih u Srbiji osnovana je u okviru lokalne pravoslavne crkve još 1733. godine (danas nosi ime Dositeja Obradovića).

Grad doživljava procvat dolaskom knjaza Miloša Obrenovića na vlast. Njegovom zaslugom u Požarevcu je 1819. godine podignuta Saborna crkva, dvor-konak (1825. godine), nova čaršija (1827. godine). i na kraju, Za vreme vladavine njegovog sina, kneza Mihaila Obrenovića osnovana je ergela Ljubičevo (1866. godine).

U Požarevcu je formirana prva gardijska jedinica u Srbiji, na osnovu naredbe knjaza Miloša Obrenovića na Đurđevdan 1830. godine. Tada je, od prve grupe mladića za Knjaževu Gardu, njih sedamdeset trojice, formirana je pešadijska četa.

U Požarevcu je osnovan i Prvi nahijski sud u Srbiji, 1821. godine, pod nazivom Sovjet požarevački.

Godine 1842. Požarevljani su dobili pozorište, gde je održana i premijera „Romea i Julije“, i uopšte nekog dela Viljema Šekspira, na Balkanu.

Požarevac je 1915.  godine dobio i prvu pilotsku školu u kojoj su se obučavali piloti za potrebe ratnog vazduhoplovstva u Prvom svetskom ratu. Škola se nalazila na lokaciji na kojoj je danas Hipodrom, preko puta železničke stanice na pruzi koja je vodila do Dubravice.

Na teritoriji opštine i okruga nalaze se izuzetno bogati i brojni arheološki lokaliteti, od kojih su najznačajniji Golubačka tvrđava, Margum (Dubravica), Viminacijum (Kostolac) i lokalitet Rukumija.

U ataru Kličevca pronađena je i svetski čuvena Velika majka (ili Kličevački idol) iz bronzanog perioda.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Požarevac je jedan od najvažnijih industrijskih centara u Srbiji. Industrijska struktura je izuzetno diverzifikovana, a preovlađujuće privredne grane su: poljoprivreda, energetika i prehrambena industrija. Nosioci razvoja industrije Požarevca u različitim oblastima su: Koncern zdrave hrane „Bambi“, Privredno društvo „Termoelektrane i kopovi“ Kostolac, „ARIVA Litas“, „Union MZ“, PP „Filip“…

Na području grada Požarevca, registrovano je oko 600 privrednih društava, 2000 preduzetnika, 200 udruženja i oko 100 sportskih udruženja i saveza.

U poslednjih  nekoliko godina grad je izgradio i infrastrukturno uredio jednu industrijsku zonu površine oko 9, 5 hektara, i kupio fabriku šećera površine oko 22 hektara i oko 40 000 m² poslovnog prostora, koji takođe nameravamo da prilagodimo potrebama investitora. Nastojaćemo da kupovinom ostalih pogona koji više ne rade kompletiramo čitavu staru industrijsku zonu.

Najveće mogućnosti za razvoj vidimo u prehrambenoj industriji, za koju imamo solidnu sirovinsku bazu, obrazovni kadar i tradiciju, energetici, obradi i preradi metala (zbog blizine Železare), a nastojaćemo da privučemo investitore i iz oblasti telekomunikacija i IT sektora.

Požarevac je trenutno jedan od glavnih trgovinskih centara u istočnoj Srbiji.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Zgrada Narodnog muzeja
Zgrada načelstva

Galerija Milene Pavlović Barili (1909 – 1945) smeštena je u njenoj rodnoj kući, koju je njena majka Danica preuredila u spomen galeriju. Živela je u Beogradu, Španiji, Rimu, Parizu i Londonu i Njujorku. Predstavnik je nadrealističkog romantizma. U SAD je pored slikarstva radila na komercijalnom dizajnu za modne žurnale.

Narodni muzej Požarevac osnovan je 1896 godine. Danas postoji na više objekata: Glavna zgrada, legat Miodraga Markovića, Muzej kulturne istorije, Etno park tulba, Kuća Dobrnjčevih, Galerija savremene umetnosti, Šator požarevačkog mira.

Viminacijum – Arheološki park, otvoren 5. oktobra 2006. godine. Arheološki park raspolaže sa tavernom u kojoj se posetioci mogu okrepiti tokom posete lokalitetu, suvenirnicu sa velikim izborom suvenira, knjiga, i edukativnih igara. Sedam objekata je pokriveno i otvoreno za posetioce: Severna Glavna kapija legijskog logora (Porta pretoria), Rimske terme, Mauzolej u kojem je najverovatnije sahranjen rimski imperator Hostilijan, Mamut park, Domus Scientiarum, Zanatski centar sa pećima za proizvodnju keramike i opeke, Paleohrišćanska memorija (zbog specifične lokacije unutar Termoelektrane Drmno dostupna za posete samo u izuzetnim uslovima i uz ranije najave obezbeđenju TEKO Kostolac B).

Ergela Ljubičevo Jedna od najstarijih ergela u Srbiji (1866), osnovao ju je knez Mihailo Obrenović, u znak sećanja na svoju majku, kneginju Ljubicu, suprugu knjaza Miloša. Početkom XX veka, ergela je izrasla u konjarsku instituciju evropskog ranga i imala je oko 500 grla plemenite rase.

Zgrada Načelstva je sagrađena 1889. godine, po projektu poznatog austrijskog arhitekte Fridriha Gizela, uz izvesne korekture arhitekata Jovana Ilkića i Dušana Živanovića. Po svojoj veličini, arhitektonskoj koncepciji i dekorativnoj obradi, ovo zdanje, za ondašnju Srbiju, bila je najreprezentativnija i najveća upravna zgrada toga vremena. Danas su u njoj smešteni Gradska uprava grada Požarevca, Braničevskog upravnog okruga, katastar, biblioteka, policija i Osnovni i Prekršajni sud.

Ispred zgrade Okružnog načelstva, nalazi se Gradski park, izgrađen 1894. godine. U parku se nalazi spomenik knezu Milošu Obrenoviću, podignut 1898. godine.

U Požarevcu je od 1960. do sada bilo više od 170 rok bendova.[3]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Ukupna dužina puteva na teritoriji grada Požarevca iznosi 183 km, od čega se 165 km svrstava u kategoriju sa savremenim kolovozom. Magistralni putevi čine 48 km, a mreža lokalnih puteva 64 km savremenog kolovoza. Iako je povezanost naselja u gradu Požarevcu zadovoljavajuća, još uvek je nedovoljno izgrađena lokalna mreža puteva, kao i mreža sa savremenim kolovozom.

Grad Požarevac se nalazi na veoma značajnoj pruzi Beograd-Bor-Zaječar, koja povezuje Timočku krajinu i celu istočnu Srbiju sa mrežom železničkih pruga Republike Srbije.


Poznate ličnosti vezane za Požarevac[uredi | uredi izvor]

Administrativna podela[uredi | uredi izvor]

U administrativnom smislu, grad Požarevac je podeljen na dve gradske opštine: Kostolac i Požarevac.

Naselja[uredi | uredi izvor]

Gradska naselja[uredi | uredi izvor]

# Ime Gradska opština
1 Kostolac1 Kostolac
2 Požarevac2 Požarevac

Napomene:
1 Sedište gradske opštine
2 Sedište gradske opštine i grada Požarevca

Seoska naselja[uredi | uredi izvor]

# Ime Gradska opština
1 Bare Požarevac
2 Batovac Požarevac
3 Beranje Požarevac
4 Bradarac Požarevac
5 Bratinac Požarevac
6 Brežane Požarevac
7 Bubušinac Požarevac
8 Drmno Požarevac
9 Dragovac Požarevac
10 Dubravica Požarevac
11 Živica Požarevac
12 Kasidol Požarevac
13 Klenovnik Kostolac
14 Kličevac Požarevac
15 Lučica Požarevac
16 Maljurevac Požarevac
17 Nabrđe Požarevac
18 Ostrovo Kostolac
19 Petka Kostolac
20 Poljana Požarevac
21 Prugovo Požarevac
22 Rečica Požarevac
23 Selo Kostolac Kostolac
24 Trnjane Požarevac
25 Ćirikovac Požarevac

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023. 
  2. ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014. 
  3. ^ Novković, Dušanka (23. 10. 2022). „POŽAREVAČKA ROK ISTORIJA: Enciklopedija "Ukoričena muzika". Večernje novosti. Pristupljeno 24. 10. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]