Đula

Koordinate: 46° 39′ 00″ S; 21° 17′ 00″ I / 46.65° S; 21.283333° I / 46.65; 21.283333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Đula
mađ. Gyula
Gradski trg
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike južne ravnice
ŽupanijaBekeš
SrezĐula
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 32.016
 — gustina125,16 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate46° 39′ 00″ S; 21° 17′ 00″ I / 46.65° S; 21.283333° I / 46.65; 21.283333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina255,8 km2
Đula na karti Mađarske
Đula
Đula
Đula na karti Mađarske
Poštanski broj5700
Pozivni broj66
Veb-sajt
www.gyula.hu

Đula (mađ. Gyula) grad je u Mađarskoj. Đula je drugi po veličini grad u okviru županije Bekeš.

Grad ima 32.016 stanovnika prema podacima iz 2008. godine.[1]

Grad Đula je poznat kao jedna od najboljih i najpoznatijih banja u Mađarskoj. Takođe, Đula je poznata i kao središte rumunske nacionalne manjine u Mađarskoj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi pouzdan podatak gde se pominje Đula nalazi se u dva dokumenta iz 1313. koje je izdao kralj Karlo I. Robert u samostanuGyulamonostora ili Julamonustra.[2] Svega dve decenije kasnije — 1332. i samo naselje je dobilo ime Đula.[3]

Prve gradske privilegije Đuli je dodelio kralj Karlo I Robert, one su se svodile na pravo da izaberu gradonačelnika i održavaju sajam.[3]

Čitav set novih privilegija mestu je dodelio ban Janoš Maroti, od prava da samostalno naplaćuje porez, do toga da sudi vlastitim građanima, a kralj Žigmund Luksemburški oslobodio ga je od plaćanja nekih poreza. Ban Maroti učinio je puno tog za razvoj grada, od tog da je doselio franjevce do tog da je podigao zamak.[3] Kad je 1476. njegova porodica -Maroti izumrla, — Đula je vraćena kralju. Te iste — 1476 kralj Matija Korvin potvrdio je sve dotadašnje gradske privilegije date građanima Đule, i čak ih proširio oslobodivši ih od plaćanja carine po celoj zemlji.[3]

Šest godina kasnije — 8. aprila 1482. kralj Matija Korvin poklonio je tadašnju Grofoviju Hunedoara svom sinu Janošu Korvinu, a idućeg dana tome je dodao i domenu Đula.[3] U nameri da učvrsti poziciju svog sina u Đuli, reorganizovao je administraciju u Đuli — 1484. i smestio je u zamku, a sve u nameri da spreči lokalno plemstvo da mu istera naslednike.[3]

Sve to nije mu puno vredelo kad su se pred vratima Đule pojavile Osmanlije.

Borbe između Osmanlija i Mađara koje su se rastegle na preko sto godina, potpuno su unazadile taj kraj i sam grad Đulu, koji se pretvorio u osmansku pograničnu utvrdu.[3]

Dugi rat vođen krajem 16. veka potpuno je unazadio krajeve između reka Koroš i Moriš.[3]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad Đula se nalazi u jugoistočnom delu države, blizu granice sa Rumunijom. Od prestonice Budimpešte grad je udaljen 240 km jugoistočno.

Grad se smestio u istočnom delu Panonske nizije. Kroz grad protiče reka Beli Kereš.

Termalni izvori[uredi | uredi izvor]

Banja Đula se nalazi na samom jugoistoku zemlje. Ima šest dubokih termalnih izvora. Voda ima odlično dejstvo na lečenje poremećaja motorike, nervnih problema, rehabilitacije, bolesti želuca kiselinskog porekla i ginekoloških zapaljenja. Pri lečenju se koriste pakovanja sa muljem, magnetoterapija, galvansko kupanje, lečenje inhalacijom, ugljeno-kiselinska kupka, lečenje tangentorom, odnosno lekovito plivanje. Osvežavajuće masaže se vrše lekovitom kremom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po proceni iz 2017. u gradu je živelo 30.004 stanovnika.

Demografija
1990.2001.2011.2017.
34.33133.29331.06730.004

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „HUNGARY: Békés”. Pristupljeno 5. 5. 2016. 
  2. ^ Antal Papp: Magyarország (Hungary), Panoráma, Budapest. 1982. ISBN 978-963-243-241-0. str. 860, 453-456.
  3. ^ a b v g d đ e ž History of Gyula (na jeziku: engleski). Budapest com. Pristupljeno 28. 4. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]