Jevrejsko groblje u Subotici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jevrejsko groblje u Subotici
Jevrejsko groblje u Subotici
Opšte informacije
MestoSubotica
OpštinaSubotica
Država Srbija
Vreme nastankasredina 19. veka
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituMeđuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture
www.heritage-su.org.rs

Jevrejsko groblje u Subotici potiče, prema najstarijim nadgrobnim spomenicima, iz sredine 19. veka. Taj podatak podupire i članak lista Sombat štampan 1925. godine, koji kaže da je groblje osnovano za vreme predsednikovanja Adolfa Gajgera, pedesetih godina 19. veka, ali izvor informacije ni u ovom slučaju se ne navodi. Groblje predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Gde su se Jevreji ranije sahranjivali govore nam samo usmeni izvori. Prema njima staro jevrejsko groblje je bilo iza „Dudove šume” u blizini igrališta teniskog kluba „Spartak” i mali broj očevidaca se još seća i nadgrobnih spomenika sa hebrejskim natpisima, razbacanih po dvorištima. Lokacija se može prihvatiti kao mesto za sahranjivanje jer se radi o najvišoj topografskoj tački unutar današnjeg grada, na ivici dela naselja koji su naseljavali Jevreji na samoj obali močvare koja se zvala „Veliki rit”.

Današnje groblje[uredi | uredi izvor]

Današnje groblje se nalazi na drugoj, zapadnoj obali Velikog rita. Nekada je groblje bilo iza gradskih šančeva, danas je već oivičeno stambenim blokovima sa svih strana. Pomoću datuma uklesanih na nadgrobnim spomenicima i stilskim karakteristika, lako se može pratiti proširivanje groblja. Pravougaone je osnove, površine 1,14ha. Najstariji deo groblja je u severo-istočnom uglu. Ovde se i danas uočava nekadašnji jarak, iza koga se prostiralo dečije groblje. U ovom delu groblja oko polovina nadgrobnih spomenika nedostaje.

Groblje se proširuje nakon Austro-ugarske nagodbe, 1867. godine u južnom i zapadnom pravcu. Današnju površinu dobija između dva svetska rata.

Od najranijih vremena, Jevreji su grob pokojnika obeležavali tako da su na grob nabacali gomilu kamenja, obeležili ga vidljivim znakom ili stubovima. U vremenu od godinu dana, grob se obeležavao podizanjem spomenika, jednostavnom kamenom pločom bez ikakvih stilskih obeležja. Prema obliku starijih nadgrobnih spomenika, starohebrejskih natpisa, prema reljefnoj dekoraciji i simbolima, nadgrobni spomenici na jevrejskom groblju su najizrazitiji primer odraza čiste etničke i verske pripadnosti sa određenim tipiziranim oblikom.

Na Jevrejskom groblju u Subotici, osim u delu gde su vršena najstarija pokapanja, proučavanje nadgrobnih spomenika ukazuje da se kroz 19. vek, zbog emancipacije Jevreja i njihovog uključivanja u različite vidove društvenih aktivnosti, zbog asimilacionih težnji, industrijalizacije i drugih faktora pojavljuje težnja za dokazivanjem tog novog ravnopravnog položaja. To se na području umetničke delatnosti ostvarilo podizanjem raskošnih nadgrobnih spomenika. Uticaji sa strane u evropskoj dijaspori dovešće do napuštanja karakterističkih oblika jevrejskog nadgrobnog spomenika i to u tom periodu klasicizma, vladajućih neostilova i secesije.

U periodu između dva rata, kada dolazi do privredne stagnacije grada, dolazi paralelno do pojednostavljivanja i osiromašenja oblika nadgrobnih spomenika.

U najstarijem delu Jevrejskog groblja nalazi se spomenik jevrejskim žrtvama Revolucije 1848. Zajednička grobnica je ozidana opekom, sa postamentom od grubo tesanih kamenih blokova koji nosi piramidalni obelisk, sa nečitkim tekstom na mađarskom i hebrejskom jeziku.

U Drugom svetskom ratu u nemačkim logorima smrti nestaje skoro cela subotička jevrejska zajednica.

Spomen kompleks Umorenim jevrejima lociran je u uglu Jevrejskog groblja u dnu parcele, do koje vodi aleja. Sastoji se od spomenika, 10 pojedinačnih i jedne zajedničke grobnice. Autor spomen kompleksa je Lajčo Dajč, a podignut je 1948. godine. Izveden je u obliku obeliska, karakteristične forme spomenika podignutih neposredno posle Drugog svetskog rata. Izveden je u veštačkom kamenu, bračkom mermeru i crnom granitu.

Posle ovog perioda broj sahranjivanja je neznatan.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Jevrejsko groblje u Subotici”. Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica. Pristupljeno 8. 2. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]