Južna Afrika

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Južna Afrika

U geopolitici, južna Afrika je pojam koje koriste Ujedinjene nacije, a koji označava region na južnom delu afričkog kontinenta. Ovaj region obuhvata pet zemalja Afrike:[1]

U širem geografskom smislu, u ovu regiju se ponekad uključuju i Angola, Zambija, Zimbabve, Malavi, Mozambik, Madagaskar, Rasejana ostrva, Komori, Majot, Sejšeli, Mauricijus, Reinion, kao i Britanska teritorija Indijskog okeana. Ponekad (mada retko) u regiju se uključuju i Demokratska Republika Kongo i Tanzanija.

Sama Južnoafrička Republika, najrazvijenija država regiona, u srpskom se jeziku najčešće naziva jednostavno Južnom Afrikom.

Prirodne i geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Gotovo celu regiju zauzima Južnoafrička visoravan (srednja visina 900-1200 metara) koja se blago naginje od istoka prema zapadu. Visoravan je dolinama tri velike reke (Zambezi, Limpopo i Oranje) raščlanjena na tri velike celine. One uokviruju prostranu unutrašnju kotlinu - basen Kalaharija, u čijim se okvirima prostire istoimena pustinja.

Ivice Južnoafričke visoravni strmoglavo se spuštaju ka uskom primorskom pojasu. U južnoj Africi taj nekoliko stotina kilometara dug stepenik naziva se Veliki odsek. Njegov najviši deo predstavljaju Drakenske planine, najviše planine regije. Između donjih tokova Zambezija i Limpopa leži Mozambička ravnica, dok krajnji jug regije kao i cele Afrike zauzimaju Kepske planine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U južnoj Africi, uključujući i stanovnike Madagaskara, živi oko 135 miliona ljudi.

U južnoj Africi, kao i podsaharskoj Africi, preovlađuju Bantu narodi, rascepkani u mnoštvo zajednica i plemena. Oni su u južnu Afriku stigli iz centralne Afrike. Posebnu pažnju privlače starosedeoci regije San i Hajnhojn (koji ne prihvataju imena Bušmani i Hotentoti, kako su ih Evropljani nazvali), koji imaju obeležja negroidne i mongoloidne rase. Naučnici ih smatraju izvornim stanovnicima Afrike. Na Madagaskaru većinu stanovništva čine Malgaši, koji vode poreklo iz Polinezije.

Osim navedenih naroda, u južnoj Africi (zapadu Južnoafričke Republike, manjim delom i u Namibiji, Zambiji i Bocvani) žive evropeidni Afrikaneri ili Buri. Oni su potomci holandskih kolonista koji su dolazili početkom 17. veka. Danas ih širom sveta ima 7 miliona. Govore afrikanerskim jezikom koji je zasnovan na holandskom dijalektu, mada sadrži mnogo reči i iz drugih evropskih jezika.

Najređe naseljene zemlje regije su Namibija i Bocvana, dok su najgušće naseljene najmanje zemlje regije - Malavi, Lesoto i Esvatini. Izuzev Južnoafričke Republike, Zimbabvea i Bocvane, prirodni priraštaj je dvocifren. Angola drži neslavan rekord po smrtnosti odojčadi, a cela regija - po broju obolelih od side.

Reference[uredi | uredi izvor]