Pređi na sadržaj

Anka Došen-Dobud

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Prof.
Anka Došen-Dobud
Anka Došen-Dobud
Lični podaci
Datum rođenja(1920-01-01)1. januar 1920.
Mesto rođenjaKrnjeuša kod Petrovca,
 Kraljevstvo SHS
Datum smrti5. februar 2022.(2022-02-05) (102 god.)
Mesto smrtiZagreb, Hrvatska
ObrazovanjeFilozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Naučni rad
PoljePredškolsko vaspitanje i obrazovanje
Institucija
Nagrade

Anka Došen-Dobud (Krnjeuša kod Petrovca, 1. januar 1920 – Zagreb, 5. februar 2022) bila je hrvatska stogodišnjakinja, književnica, pedagog, stručnjak za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i univerzitetski profesor.

Životopis[uredi | uredi izvor]

Ana, Anica ili Anka Došen-Dobud (r. Došen)[1] rođena je 1. januara 1920. godine u Krnjeuši kod Petrovca.[2][3] Usljed rane očeve smrti, otišla je na školovanje u Zagreb i tamo je završila osnovnu školu.[4] Potom se školovala u Koprivnici, Sarajevu i Tuzli.[1] Građansku i učiteljsku školu završila je u Sarajevu. Uporedo sa učiteljskom službom završila je više razrede gimnazije i stekla gimnazijsku maturu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1957. godine završila studije pedagogije.[2] Najveći dio svog radnog vijeka provela je u Puli i Zagrebu. Bila je jedan od najvećih hrvatskih stručnjaka u oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

Anka Došen-Dobud je preminula 5. februara 2022. godine, u 103. godini života.[2]

Stručna i naučna karijera[uredi | uredi izvor]

Građansku i učiteljsku školu završila je u Sarajevu, a paralelno sa učiteljskom službom završila je gimnaziju.[2] Tokom Drugog svjetskog rata, u školskoj 1941/42. i školskoj 1942/43. godini, predavala je u privatnoj osnovnoj školi s pravom javnosti u Breškama kod Tuzle. Nakon rata, duže vrijeme je radila kao učiteljica. Odmah nakon rata bila je učiteljica u Babincu pokraj Bjelovara.[5] Nakon toga radila je u Istri, gdje je bila upućena s većom grupom učitelja. Svoju poziv učiteljice obavljala je u Španidigi (od 1953. dio Rovinja),[6] a onda i u kotaru Buje, gdje je zatim bila i prosvjetni inspektor.[5]

Od 1955. do 1956. godine radila je kao načelnik prosvjete u kotaru Vrginmost. Od 1956. do 1957. godine radi u Puli kao direktor Pedagoškog centra. Za vrijeme svog mandata pokrenula je izdavanje časopisa Novim putevima.[4] Studirala je, prvo redovno, a zatim vanredno,[4] na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1957. godine završila studije pedagogije.[2]

Po završetku studija, 1957. godine, postavljena je za profesoricu Učiteljske škole u Puli. U ovoj školi je, školske 1960/61. godine, obavljala dužnost direktora škole. Sa tog radnog mjesta prelazi na Pedagošku akademiju u Puli, na kojoj, od 1967. do 1971. godine, obavlja dužnost dekana.[2] Obavljala je i druge dužnosti, kao što su odbornik općinske i kotarske skupštine i predsjednik Savjeta za prosvjetu.[4] Školske 1968/69. godine započela je predavati kolegij Predškolska pedagogija prvoj generaciji studenata predškolskog odgoja na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, te na pedagoškim akademijama u Splitu i Puli.[7] Na Katedri za predškolski odgoj predavala je Predškolsku pedagogiju, a neko vrijeme i Metodiku odgojno-obrazovnog rada.[8] Od 1969. do 1973. bila je izabrani zastupnik u Prosvjetno-kulturnom vijeću Sabora Socijalističke Republike Hrvatske.[4]

Godine 1971. zasnovala je radni odnos na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu.[2] Od 1971. do 1977. godine radila je i kao spoljna saradnica na Pedagoškoj akademiji u Splitu (Katedra za predškolski odgoj).[8] Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu radi do penzionisanja 1978. godine.[2] Nakon penzionisanja honorarno je nastavila raditi na istoj ustanovi te na Pedagoškoj akademiji u Puli (Katedra za predškolski odgoj).[8] Takođe, nastavila je svojim radovima doprinositi oblasti predškolskog vaspitanja.[4] Godine 1977. objavila je knjigu Odgoj i obrazovanje u dječjem vrtiću, koja je ujedno i prva knjiga domaćeg autora objavljena nakon Rukovođa za zabavište Antonije Cvijić iz 1895. godine.[7]

Anka Došen-Dobud je prva razradila koncepciju slobodnih aktivnosti djece u vrtiću, aktuelizovala je ideju slobodnog izbora aktivnosti i na taj način otvorila put modernijem poimanju institucionalnog predškolskog vaspitanja. Autor je velikog broja knjiga i članaka iz predškolske pedagogije i i metodike vaspitno-obrazovnog rada.[7] Pomagala je i podsticala mnoge vaspitače i direktore predškolskih ustanova da unose nove naučne spoznaje u svoj rad, ističući da dijete nije "čovjek u malom". Inspiraciju za svoj rad, knjige i članke dobivala je u vrtićima, sjedeći satima na malim dječjim stolicama, posmatrajući djecu u igri i vaspitno-obrazovnim aktivnostima.[2]

Objavila je veći broj knjiga i priručnika. Objavila je deset stručnih knjiga (objavljivala pod imenima Anka Došen i Anka Došen-Dobud), četiri knjige za djecu (objavljivala pod imenima Anka Došen-Dobud i Ana Došen) i pet novela (objavljivala pod imenom Ana Došen).

Sarađivala je u različitim pedagoškim časopisima.[8] Objavila je velik broj članaka u periodičnim časopisima: Pogledi i iskustva (1961–62, 1966, 1970), Pedagoški rad (1963, 1977–79), Scuola materna (Brescia 1970), Scuola nostra (Rijeka 1971), Predškolsko dete (1973, 1975), Roditelji i škola (1973, 1975, 1977, 1979), Putevi i dostignuća (1976).[9]

Određen broj radova objavila je u zbornicima i posebnim izdanjima: Deset godina gimnazije »Vladimir Gortan« u Bujama (1956), Zbornik radova Pedagoške akademije u Puli (1968), Sretno djetinjstvo (Pula, 1968), Suvremena matematika i predškolsko dijete (Zagreb, 1972), Materinji jezik u dječjem vrtiću (Zagreb, 1975).[9]

Bila je urednica biltena Pedagoškog centra u Puli Novim putevima (1956–59) i pripremila skripta iz didaktike za studente italijanske narodnosti na Pedagoškoj akademiji u Rijeci (1971).[9] Bavila se i prevođenjem knjiga na francuski jezik.[10]

Za svoj rad i doprinos pedagogiji dobila je Orden rada III reda i druga priznanja.[4]

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Stručna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Učenička sveučilišta (đački univerziteti) – Neke mogućnosti organizacije, sadržaja i metoda rada, Savezni zavod za proučavanje školskih i prosvetnih pitanja, Beograd, 1960.[11]
  • Odgoj i obrazovanje u dječjem vrtiću, Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1977.[12]
  • Odgoj i obrazovanje u dječjem vrtiću, drugo izdanje, Pedagoško-književni zbor, Zagreb, 1979.[13]
  • Odgoj i slobodne aktivnosti predškolskog djeteta, Radničko i narodno sveučilište Moša Pijade, Zagreb, 1982.[14]
  • Odgoj i njega djece u drugoj i trećoj godini života, koautor, (ur. Arjana Miljak), Školske novine, Zagreb 1986.[8][15][16]
  • Odgoj i njega djece u drugoj i trećoj godini života, koautor, (ur. Arjana Miljak), drugo izdanje, Školske novine, Zagreb 1990.[17]
  • Malo dijete – Veliki istraživač, Alinea, Zagreb, 1995, ISBN 978- 953-180-029-7.[18]
  • Malo dijete – Veliki istraživač, drugo dopunjeno izdanje, Alinea, Zagreb, 2001, ISBN 978- 953-180-087-1.[19]
  • Predškola – Vodič za voditelje i roditelje, Alinea, Zagreb, 2001, ISBN 978- 953-180-087-1.[19]
  • Predškola – Vodič za voditelje i roditelje, drugo izdanje, Alinea, Zagreb, 2001, ISBN 978-953-180-087-7.[20]
  • S djecom u jaslicama, Alinea, Zagreb, 2004, ISBN 978-953-180-114-2.[21]
  • Malo dijete – Veliki istraživač, drugo dopunjeno izdanje, Alinea, Zagreb, 2005, ISBN 978-953-180-128-2.[22]
  • S djecom u jaslicama, drugo izdanje, Alinea, Zagreb, 2008, ISBN 978-953-180-114-2.[23]
  • Dijete – Istraživač i stvaralac, Alinea, Zagreb, 2016, ISBN 978-953-180-188-1.[24]
  • Djeca otkrivaju tajne svijeta, Alinea, Zagreb, 2018, ISBN 978-953-180-195-9.[25]
  • Nove slike iz povijesti predškolskog odgoja, Novi redak, Zagreb, 2019, ISBN 978-953-8270-00-0.[26]

Knjige za djecu[uredi | uredi izvor]

Novele[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Zoričić, Filip. „Prikaz knjige Istarska učiteljica, Uspomene iz Zone B”. Hrčak. Pristupljeno 21. februar 2022. 
  2. ^ a b v g d đ e ž z „Anka Došen-Dobud (1. siječnja 1920. – 5. veljače 2022.)”. Glas Istre. 8. februar 2022. Pristupljeno 21. februar 2022. 
  3. ^ „In memoriam: Anka Došen-Dobud (1. siječnja 1920. – 5. veljače 2022.)”. fooz.unipu.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  4. ^ a b v g d đ e ž „Došen-Dobud, Anka - Istrapedia”. www.istrapedia.hr. Pristupljeno 2022-02-21. 
  5. ^ a b „Anka Došen Dobud - Logovita”. www.logovita.ba. Pristupljeno 2022-02-21. 
  6. ^ Korenčić, Mirko (1979). Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857–1971. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. str. 592, 594. 
  7. ^ a b v g „Anka Došen-Dobud: Slike iz povijesti predškolskog odgoja (prilozi povijesti institucijskog predškolskog odgoja)”. Hrčak – Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa. Pristupljeno 21. februar 2022. 
  8. ^ a b v g d đ e „Anka Došen-dobud”. library.foi.hr. Pristupljeno 2022-02-21. 
  9. ^ a b v „Hrvatski biografski leksikon”. hbl.lzmk.hr. Pristupljeno 2022-02-21. 
  10. ^ „Hrvatska nacionalna bibliografija: CIP - knjige u tisku”. bibliografija.nsk.hr. Pristupljeno 2022-02-22. 
  11. ^ Došen, Anka (1960). Učenička sveučilišta (djački univerziteti): neke mogućnosti organizacije, sadržaja i metoda rada (na jeziku: engleski). Savezni zavod za proučavanje školskih i prosvetnih pitanja. 
  12. ^ „ODGOJ I OBRAZOVANJE U DEČJEM VRTIĆU - Kupindo.com”. Kupindo. Pristupljeno 2022-02-21. 
  13. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  14. ^ „Odgoj i slobodne aktivnosti predškolskog djeteta”. Knjiga.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. [mrtva veza]
  15. ^ „Odgoj i njega djece u drugoj i trećoj godini života - Kupindo.com”. Kupindo. Pristupljeno 2022-02-21. 
  16. ^ Miljak, Arjana (1986). Odgoj i njega djece u drugoj i trećoj godini života: priručnik za odgajatelje. Zagreb: Školske novine. OCLC 441858660. 
  17. ^ Odgoj i njega djece u drugoj i trećoj godini života: priručnik za odgajatelje (na jeziku: engleski). Školske novine. 1990. 
  18. ^ dizajn, Virtus. „Libri”. libri.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  19. ^ a b „Predškola - Vodič za voditelje i roditelje, Anka Došen-Dobud, Alinea, POINT knjižara, on-line trgovina”. www.knjiga.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2022-02-21. 
  20. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  21. ^ „S djecom u jaslicama, Anka Došen-Dobud, Alinea, POINT knjižara, on-line trgovina”. www.knjiga.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2022-02-21. 
  22. ^ „Malo dijete veliki istraživač, Anka Došen Dobud, Alinea, POINT knjižara, on-line trgovina”. www.knjiga.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2022-02-21. 
  23. ^ „S djecom u jaslicama”. www.noviredak.hr. Pristupljeno 2022-02-21. 
  24. ^ „DIJETE - ISTRAŽIVAČ I STVARALAC”. Logovita (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  25. ^ „DJECA OTKRIVAJU TAJNE SVIJETA”. Logovita (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  26. ^ „NOVE SLIKE IZ POVIJESTI PREDŠKOLSKOG ODGOJA”. Logovita (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  27. ^ „U POTRAZI ZA VJEŠTICOM MAKROM - Anka Došen-dobud - ALINEA”. superknjizara.hr (na jeziku: hrvatski). 2010. Pristupljeno 2022-02-21. 
  28. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  29. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  30. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  31. ^ „Mali Neboder :: KRNJEUŠA U SRCU I SJEĆANJU”. www.antikvarijat-mali-neboder.hr. Arhivirano iz originala 21. 02. 2022. g. Pristupljeno 2022-02-21. 
  32. ^ Došen, Ana (1994). Krnjeuša u srcu i sjećanju (na jeziku: engleski). Matica hrvatska. ISBN 978-953-6035-01-4. 
  33. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  34. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  35. ^ „Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji”. katalog.kgz.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-02-21. 
  36. ^ Ana Došen: Istarska učiteljica : Uspomene iz Zone B (na jeziku: hrvatski). 
  37. ^ Došen, Ana (2018). Tri križna puta (na jeziku: engleski). ITG. ISBN 978-953-7167-67-7. 
  38. ^ „Anka Došen-Dobud: Slike iz povijesti predškolskog odgoja (prilozi povijesti institucijskog predškolskog odgoja)” (na jeziku: hrvatski). 2013. 
  39. ^ Mendeš, Branimir (2013). „Anka Došen-Dobud - reformatorica predškolske pedagogije”. Anka Došen-Dobud: Slike iz povijesti predškolskog odgoja (na jeziku: hrvatski): 115—127. 


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Anka Došen-Dobud na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Анка_Дошен-Добуд&oldid=27826641”