Baničina
Baničina | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Podunavski |
Opština | Smederevska Palanka |
Stanovništvo | |
— 2022. | 779 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 17′ 17″ S; 20° 55′ 28″ I / 44.288166° S; 20.9245° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 198 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 026 |
Registarska oznaka | SP |
Baničina je naselje u Srbiji u opštini Smederevska Palanka u Podunavskom okrugu. Prema popisu iz 2022. ima 779 stanovnika (prema popisu iz 2011. bilo je 948 stanovnika).[1]
Istorija
[uredi | uredi izvor]Selo leži južno od Smederevske Palanke. Ime sela Baničina je ostatak davnijeg geografskog pojma Baničina planina - venac brda između reka Rače i Jasenice (prema rečniku Vuka Karadžića, „baniti se“ znači, gordo se uzdizati). Selo se pod imenom Košarnja javlja u istorijskim spisima prvi put 1426. ili 1427. godine, kada ovo stočarsko selo, zajedno sa stočarskim selom Hajlaj (današnji Cerovac) despot Stefan Lazarević poklanja čelniku Radosavu - Radu Oblačiću. Pominje se prvih desetina 19. veka u aračkim spiskovima pod imenom „Kašarina“ i 1822. god. imala je samo 11 kuća. U Košarni je bilo carskih dobara koja je, posle oslobađanja, Porta preko Beogradskog Veliki vezira izdavala pod zakup Srbima. Od početka 1826. god. Sva su ova dobra prešla u zakup na kneza Miloša. I knez je ovde imao trla i koševe, po čemu je nastala novija legenda da je selo dobilo ime Košarnja. Zaselak Košarnje je bio Viševac u vreme kada je u njemu rođen Karađorđe. Posle odvajanja Viševca i Mramorca, ostatak Košarnje je preuzeo nekada širi pojam Baničina kao ime sela. I posle odvajanja zaseoka Stojačka, selo spada među prostorno najveća sela u okolini.
Godine 1846. ovo se naselje ne zove više Košarnja, već Baničina i tada je imalo 57 kuća. Po popisu iz 1921. god. U Baničini je bilo 456 kuća sa 2424 stanovnika (sa zaseokom Stojačkom).[2]
Crkva Sv. Arhangela Gavrila[3]je sagrađena 1892. i bogato je oslikana freskama, sa velikim ikonostasom. U temelj crkve je ugrađen kamen od ostataka starije crkve, koja se nalazila u dolini potoka Maskar ispod današnje škole. U blizini crkve (na mestu starog groblja u dolini potoka ispod škole, kraj današnjeg fudbalskog igrališta) je mesto gde je poginuo Stanoje Glavaš, obeleženo spomen pločom, a u crkvenoj porti je grob sa spomenikom[4], u kojoj su smeštene njegove kosti, prenete 20. maja 1920. godine.[5]
Osnovna škola u Baničini je veoma lep primer „škole iz Bukvara“ - tipskog rešenja škole, jedna od oko 120 takvih škola, koje je kralj Aleksandar izgradio između dva svetska rata (ovakva škola se nalazi na slikama u Bukvaru iz pedesetih i šezdesetih godina proteklog veka). U blizini je i Kraljeva spomen-česma, podignuta 1926. godine. U crkvenoj porti je podignut spomenik sa oko 85 upisanih poginulih boraca u Oslobodilačkim ratovima 1912. do 1918. godine. Na seoskom groblju je spomenik posvećen petnaestorici srpskih vojnika, poginulih u bici na brdu Karaula prilikom povlačenja 1915. godine.
Poreklo stanovništva
[uredi | uredi izvor]Najstarije porodice u selu smatraju se Stanojevići, Mijanovići i Blagojevići (Radonjići). Blagojevići pričaju da su starinom od Soko Banje, da su bežali „preko“ (u Banat) i da ih je, pri povratku za „Đokovinu“, zadržao knez Miloš i ovde naselio. Vele da je tada ovde bila alija i pusto i da su u prvo vreme čuvali stoku kneza Miloša.
Ostale porodice doseljene i po poreklu se mogu ovako rasporediti: ima 7 porodica sa 55 kuća doseljenika nepoznatog porekla, 33 porodice sa 161 kučom dinarskih doseljenika, 1 porodica sa 6 kuča kosovsko-metohiskih doseljenika, 3 porodice sa 22 kuće moravsko-vardarskih doseljenika, 6 porodica sa 28 kuća šopskih doseljenika i 7 porodica sa 39 kuća timočko-braničevskih doseljenika. ([6]
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Baničina živi 940 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,7 godina (39,9 kod muškaraca i 43,6 kod žena). U naselju ima 332 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,52.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 5 | 4 | ||
80+ | 15 | 24 | ||
75—79 | 30 | 38 | ||
70—74 | 34 | 49 | ||
65—69 | 32 | 38 | ||
60—64 | 28 | 23 | ||
55—59 | 32 | 22 | ||
50—54 | 42 | 35 | ||
45—49 | 44 | 40 | ||
40—44 | 38 | 34 | ||
35—39 | 38 | 34 | ||
30—34 | 35 | 34 | ||
25—29 | 45 | 38 | ||
20—24 | 40 | 43 | ||
15—19 | 25 | 30 | ||
10—14 | 39 | 35 | ||
5—9 | 47 | 22 | ||
0—4 | 32 | 25 | ||
Prosek : | 39,9 | 43,6 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 483 | 114 | 315 | 34 | 19 | 1 |
Ženski | 486 | 64 | 323 | 94 | 4 | 1 |
UKUPNO | 969 | 178 | 638 | 128 | 23 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 352 | 251 | 0 | 0 | 52 |
Ženski | 217 | 176 | 0 | 0 | 6 |
UKUPNO | 569 | 427 | 0 | 0 | 58 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 12 | 5 | 1 | 9 |
Ženski | 1 | 1 | 7 | 1 | 3 |
UKUPNO | 2 | 13 | 12 | 2 | 12 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 2 | 4 | 7 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 4 | 14 |
UKUPNO | 0 | 2 | 4 | 11 | 15 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 6 | |
Ženski | 2 | 0 | 0 | 2 | |
UKUPNO | 3 | 0 | 0 | 8 |
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Popis u Srbiji prema polu i starosti po naseljima” (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 1. 2024.
- ^ Monografija Podunavske oblast 1812-1927"NapredakPančevo"(1927)
- ^ „Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo/Crkva Svetog arhanđela Gavrila”. Arhivirano iz originala 25. 12. 2014. g. Pristupljeno 19. 11. 2014.
- ^ „Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Smederevo/Grob i spomenik Stanoja Glavaša”. Arhivirano iz originala 25. 12. 2014. g. Pristupljeno 19. 11. 2014.
- ^ Podaci su uzeti iz: „Naselja,, Knj.13. (Dr. B. M. Drobnjaković: Jasenica)
- ^ "Letopis“ Mesta Srbije i običaji Marina (Beč 1999).
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.