Beli spomenici Vladimir-Suzdalja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beli spomenici Vladimir-Suzdalja
Svetska baština Uneska
Zvanično imeBeli spomenici Vladimir-Suzdalja
MestoVladimirska oblast, Rusija Uredi na Vikipodacima
Koordinate56° 09′ S; 40° 25′ I / 56.15° S; 40.42° I / 56.15; 40.42
Uključuje
KriterijumKulturno dobro: i, ii, iv
Upis1992. (16. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/633
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice na reci Nerli, Bogoljubovo

Beli spomenici Vladimir-Suzdalja čini osam srednjovekovnih ruskih crkava izgrađenih za vreme kneževine Vladimir-Suzdalj u istorijskoj ruskoj pokrajini Zalesje ("mesto nad šumom"), danas većinom Vladimirska oblast. One su izgrađene u razdoblju od oko 350 godina (od 1152. do 1500-ih). Sve se nalaze u blizini gradova Vladimira i Suzdalja.

Ova dva središta u središnjoj Rusiji svojim veličanstvenim verskim, ali i svetovnim, kamenim građevinama, većinom iz 12. i 13. veka, predstavljaju važan deo razvoja ruske arhitekture i umetnosti. Zbog toga je osam ovih građevina 1992. godine upisano na UNESKO-v spisak mesta Svetske baštine u Evropi.

Spisak spomenika[uredi | uredi izvor]

Katedralu Rođenja Presvete Bogorodice u Suzdalju
Slika Ime Izgradnja Lokacija Koordinate Beleške
Uspenjski sabor
(Uspenskiй sobor vo Vladimire)
1158—1160. i 1185—1189. Vladimir 56° 07′ 38.59″ N 40° 24′ 32.10″ E / 56.1273861° S; 40.4089167° I / 56.1273861; 40.4089167 Katedralu je naručio Jurij Dolgoruki za svog sina Andreja Bogoljubskog kao versko središte cele Rusije. Ona je bila glavna ruska crkva u 13. i 14. veku, a skoro 400 godina je bila i najveća ruska crkva.

Izgrađena je unutar zidina Vladimirskog kremlja na šest stubova i s jednom kupolom na visokom tamburu. Njena tri broda su nadsvođena krhkim bačvastim svodom i kupolom u obliku šlema. Široka je 17.7, duga 22 i visoka 32.3 metra. Njeno pročelje je stubovima podeljeno na pet delova koji su ukrašeni izrezbarenim reljefima. Većinu njenih fresaka su uništili Mongoli 1238. godine, ali su nove naslikali najpoznatiji ruski ikonopisci, Andrej Rubljov i Danil Čiorni 1408. godine (npr. Strašni sud). Ikonostas je krasan primer baroknog slikarstva iz 1774. godine.

Katedrala Svetog Dimitrija
(Dimitrievskiй sobor)
1194—1197. Vladimir 56° 09′ N 40° 25′ E / 56.150° S; 40.417° I / 56.150; 40.417 To je kraljevska crkva izgrađena po nalogu velikog kneza Vsevolda III Ima kockast oblik s tri uporedna broda i kupolu u obliku šlema. Spolja ima više od 1000 kamenih reljefa s prizorima iz života kralja Davida.
Zlatna kapija u Vladimiru
(Zolotыe vorota)
1158—1164. Vladimir 56° 07′ 38.59″ N 40° 24′ 32.10″ E / 56.1273861° S; 40.4089167° I / 56.1273861; 40.4089167 Zlatna kapija su jedina sačuvana ruska gradska vrata iz 12. veka. Nekad su bila deo velikih odbrambenih zidina koje su sada srušene. Vrata su kvadratni toranj sa utvrđenom crkvom posvećenom Polaganju rize (plašta) Presvete Bogorodice (čime je prema predanju Bogorodica sačuvala grad), na vrhu tornja. Toranj je obnovljen 1795. godine. Unutra se danas nalazi Muzej istorije koji je najviše orijentisan na razdoblje mongolske invazije u 13. veku.
Dvorac Andreja Bogoljubskog
(Dvorec Andreя Bogolюbskogo)
1158—1165. Bogoljubovo 56° 11′ 41″ N 40° 31′ 51″ E / 56.19472° S; 40.53083° I / 56.19472; 40.53083 Ostaci kraljevskog dvorca iz 12. veka uključuju Stepenište tornja Andreja Bogoljubskog, i glavnu dvoranu koja je u 17. veku pretvorena u Katedralu Rođenja Presvete Bogorodice. Tada je izgrađen i zvonik s kupolom u obliku šatora.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice na reci Nerli
(Hram Pokrova na Nerli)
1165. Bogoljubovo 56° 11′ 45″ N 40° 33′ 44″ E / 56.19583° S; 40.56222° I / 56.19583; 40.56222 Crkva se nalazi na mestu Vladimirskih gradskih vrata prema vodi, tzv. Vodena vrata. Ona ima jednu kupolu u obliku šlema koja stoji na četiri stuba u središtu, i reljefe na gornjem delu spoljnih zidina.
Suzdaljski kremlj
(Suzdalьskiй kremlь)
1222—1225. Suzdalj 56° 24′ 59″ N 40° 26′ 35″ E / 56.41639° S; 40.44306° I / 56.41639; 40.44306 Suzdaljski kremlj iz 9. veka se nalazi oko 25 km severno od Vladimira, na obali reke Kamenka. U 11. veku je utvrđen zidinama i zemljanim nasipima, a oko njega je nastao civilni posad (upravno i versko središte pokrajine) u kojemu su stanovali obrtnici i trgovci, a u 13. i 14. veku izgrađeni su i manastiri. Uprkos urbanizaciji iz 1788. godine, oblik i položaj ulica je ostao srednjovekovni. Kremljem dominira Katedrala Rođenja Presvete Bogorodice (Roždestvenskim soborom) iz 13. veka (od koje su sačuvana Zlatna vrata) koja je obnovljena u 16. veku s pet kupola. Tu su i druge crkve sa šatorolikim kupolama iz 16. i 17. veka, kao što su Konvikt Polaganja plašta Presvete Bogorodice i Refektorijumska Voznesenjska crkva, kao i druge crkve iz 18. veka koje su građene u paru, poput Konvikta Gospina posredovanja i drugi manastiri.
Spasiteljev manastir Svetog Evtimija
(Spaso-Evfimiev monastыrь)
16. vek Suzdalj 56° 43′ 32″ N 40° 44′ 31″ E / 56.72556° S; 40.74194° I / 56.72556; 40.74194 Osnovan je 1352. godine, ali je dobio današnji izgled izgradnjom katedrale Preobraženja Gospodnjeg u 16. veku, ali u stilu 12. veka.
Crkva Borisa i Gleba
(Cerkovь Borisa i Gleba)
1152. Kidekša 56° 25′ 30″ N 40° 31′ 45″ E / 56.42500° S; 40.52917° I / 56.42500; 40.52917 Nalazi se 5 km istočno od Suzdalja, na desnoj obali reke Nerl, kod Kidekša. U njoj se nalaze izvorne freske iz 12. veka. Iako je kasnije obnavljana i verovatno promenjena, ona ima veliku arhitektosku vrednost zbog tradicionalnih materijala i graditeljskih tehnika. To je prva ruska crkva izgrađena od krečnjaka, i to u stilu koji su kasnije sledile sve crkve Vladimir-Suzdalja.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]