Bugarska kuhinja
Bugarska kuhinja (bug. Bъlgarska kuhnя) predstavlja tipičnu balkansku kuhinju. Sastoji se od turske, grčke i bliskoistočne kulinarike. Zbog relativno tople klime, koja je idealna za uzrast voća, povrća i začina, bugarska kuhinja je vrlo raznolika.
Bugarska kuhinja uključuje značajan doprinos otomanske kuhinje,[1][2] i stoga deli brojna jela sa bliskoistočnom kuhinjom, uključujući musaku, đuveč, baklava i ćevap.[3][4]
Bugarska hrana često uključuje salate kao predjela, a takođe je poznata po istaknutosti mlečnih proizvoda, vina i drugih alkoholnih pića kao što je rakija. U kuhinji se nalaze i razne supe, kao što je tarator hladne supe, i peciva, kao što su banica na bazi filo testa, pita i razne vrste bureka.
Glavna jela su tipično čorbe na bazi vode, vegetarijanske ili sa jagnjetinom, kozjim mesom, teletinom, piletinom ili svinjetinom. Prženje nije uobičajeno, ali je pečenje na roštilju – posebno različitih vrsta kobasica – istaknuto. Svinjetina je uobičajena, često se meša sa teletinom ili jagnjetinom, iako se riba i piletina takođe koriste. Dok se većina goveda uzgaja za proizvodnju mleka, a ne za meso, teletina je popularna za pečenje mesnih predjela (meze) i u nekim glavnim jelima. Kao značajan izvoznik jagnjetine, bugarska sopstvena potrošnja je primetna, posebno u proleće.[5]
Slično drugim balkanskim kulturama, potrošnja jogurta po glavi stanovnika među Bugarima je tradicionalno veća od ostatka Evrope. Zemlja je poznata kao istorijski imenjak za Laktobacilus bulgarikus, mikroorganizam koji je uglavnom odgovoran za lokalnu raznolikost mlečnih proizvoda.[6]
Praznici se često posmatraju zajedno sa određenim obrocima. Na Badnje veče, na primer, tradicija zahteva vegetarijanske punjene paprike i sarmi od listova kupusa. Doček Nove godine obično uključuje jela od kupusa, Nikulden (Dan Svetog Nikole, 6. decembar) uključuje ribu (najčešće šaran), dok se Gergjovden (Dan Svetog Đorđa, 6. maj) obično proslavlja uz jagnjeće pečenje.
Kratka istorija[uredi | uredi izvor]
Na bugarsku kuhinju su kroz istoriju uticale pored klime i kulture osvajača i naroda koji su tu živeli. Na kulturu i kuhinju su uticali: Osmanski Turci, Rimljani, Grci, Sloveni i drugi narodi.[7]
Karakteristična jela i pića iz Bugarske kuhinje[uredi | uredi izvor]
Salate[uredi | uredi izvor]
Supe i čorbe[uredi | uredi izvor]
- Tarator
- Đuveč
- Bob čorba
- Škembe čorba
- Teleća čorba
Jela[uredi | uredi izvor]
Jela sa roštilja (Skara)[uredi | uredi izvor]
- Ćufte
- Ćevap
- Šiščeta
- Pržola
- Pljeskavica
- Pržena riba
_-_%D0%BF%D0%B8%D1%82%D0%B0.JPG)
Pecivo[uredi | uredi izvor]
Slatkiši[uredi | uredi izvor]
Alkoholna pića[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Earthly delights : economies and cultures of food in Ottoman and Danubian Europe, c. 1500-1900. Angela Jianu, Violeta Barbu. Leiden. 2018. ISBN 978-90-04-36754-8. OCLC 1037883656.
- ^ Velinova, Iskra (2018), Krasteva-Blagoeva, Evgenia, ur., The Pleasures of Being Global: Cultural Consumption of Pizza and Sushi in a Bulgarian City (na jeziku: engleski), Springer International Publishing, str. 181—218, ISBN 978-3-030-00226-8, doi:10.1007/978-3-030-00226-8_8, Pristupljeno 2023-03-26
- ^ Darra Goldstein, Kathrin Merkle, Fabio Parasecoli, Stephen Mennell, Culture and Heritage, Youth and Sport Council of Europe. Directorate General IV--Education (2005). Culinary cultures of Europe : identity, diversity and dialogue. Strasbourg [France]: Council of Europe Pub. ISBN 92-871-5744-8. OCLC 61764250.
- ^ Klaus Roth, Ulf Brunnbauer (2009). Region, regional identity and regionalism in Southeastern Europe. Part 2. Berlin: Lit. ISBN 978-3-643-10107-5. OCLC 373484286.
- ^ „Bulgaria Poultry and Products Meat Market Update”. www.thepoultrysite.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-03-26.
- ^ „Bulgarians celebrate the art of ‘true’ homemade yoghurt”. Times of Malta (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-03-26.
- ^ „Turistički portal Bugarske”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Nevalidan unos
|dead-url=dead(pomoć)
