Vajska
Vajska | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobački |
Opština | Bač |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2834 |
— gustina | 36/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 24′ 23″ S; 19° 06′ 26″ I / 45.4065° S; 19.107166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 89 m |
Površina | 88,7 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 21426 |
Pozivni broj | 021 |
Registarska oznaka | NS |
Vajska je naselje u Srbiji u opštini Bač u Južnobačkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2834 stanovnika.[1][2]
Istorija
[uredi | uredi izvor]U davnim vremenima na području Vajske pronađeno je veliko naselje Kelta, o čemu svedoči veliko keltsko groblje. Nakon Kelta, Vizigoti dolaze na ovo područje u prvom veku nove ere. Huni su prošli ovim putem u 3. veku, 375. godine su zabeleženi prolazi Germana, Slovena i Avara. Od tada na ovim prostorima dolaze Sloveni. Dolazak Mađara u Panonsku niziju doživio se vrlo brzo, već u 9. veku. Mađari su zauzeli ovo mesto. Upad Tatara nije zaobišao ni Vajsku. Još u 14. veku se Vajska spominje kao slovensko naselje u popisima bačkog dekanata. Od 1716. Vajskom upravljaju franjevci iz Bača. Od 1788. vode se crkvene matice. Godine 1840. blagosilja se temeljac za vajštansku crkvu svetog Jurja, koja će biti sagrađena 1842. Franjevci su bili prvi utemeljivači školstva i pokrenuli su školu koja je delovala u starom župnom dvoru. Nekada je u selu postojalo preduzeće DP Labudnjača, koje je privatizovano 2006. godine. Danas postoji nekoliko prodavnica, vatrogasna dom, ambulanta, apoteka, osnovna škola i mnoga udruženja i društva kao što su lovačko društvo, udruženje ribara, udruženje žena.[3]
Nakon isplate od 40.000 forinti, car Franc Jozef je odobrio 24. aprila 1807. Sigmundu Gromonu (Nobilis Sigismundo Gromann).[4]vlastelinski posed u selu Vajska i Bođani, kao i pravo da on i njegovi naslednici ubudeće dodaju svom plemićkom imenu atribut "od Vajske i Bođana “ (de Vaiszka et Bogyan). Sigmund Gromon iz Vajske umro je u Somboru 13. maja 1810. godine, u 73. godini, i sahranjen je u kripti crkve Svete Trojice. Godine 1826. njegovi naslednici su imali 15.120 hektara zemlje i bili su među najimućnijim zemljoposdnicima na području Bačko-Bodroške županije. Na državnoj listi mađarskih plemića u Vajskoj 1841. godine zabilježen je samo Moris Groman, a zatim napisan kao Gromon (1807—1847) a njegov sin Deže (1838—1912) bio je, između 1876. i 1880, župan Bačko-bodroška županija u Somboru. Godine 1903. proizveden je u Red mađarskih baruna, a po njemu se do 1918. godine zvala i jedna Somborska ulica koja je na južnoj strani gradske većnice spajala Glavnu ulicu sa Trgom Svete Trojice. [5]
Zapadno i severozapadno od Vajske se nalaze Živa odn. Labudnjača, gde je Srpska patrijaršija nekada imala svoje najveće poljoprivredno dobro - ono je 1940. opisano kao zapušteno i primitivno obrađivano.[6]
Nakon izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. ovde se nalazio prihvatni centar za izbegle Srbe.
Demografija
[uredi | uredi izvor]U naselju Vajska živi 2393 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,0 godina (36,4 kod muškaraca i 39,5 kod žena). U naselju ima 1096 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,89.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je nehomogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 2 | 4 | ||
80+ | 22 | 38 | ||
75—79 | 27 | 53 | ||
70—74 | 69 | 74 | ||
65—69 | 87 | 110 | ||
60—64 | 79 | 99 | ||
55—59 | 66 | 85 | ||
50—54 | 81 | 91 | ||
45—49 | 119 | 99 | ||
40—44 | 134 | 112 | ||
35—39 | 134 | 135 | ||
30—34 | 116 | 106 | ||
25—29 | 100 | 84 | ||
20—24 | 84 | 91 | ||
15—19 | 129 | 102 | ||
10—14 | 121 | 117 | ||
5—9 | 116 | 120 | ||
0—4 | 91 | 72 | ||
Prosek : | 36,4 | 39,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.249 | 368 | 788 | 72 | 21 | 0 |
Ženski | 1.283 | 207 | 786 | 248 | 40 | 2 |
UKUPNO | 2.532 | 575 | 1.574 | 320 | 61 | 2 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 689 | 358 | 2 | 0 | 59 |
Ženski | 280 | 170 | 0 | 0 | 11 |
UKUPNO | 969 | 528 | 2 | 0 | 70 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 16 | 13 | 37 | 9 | 19 |
Ženski | 0 | 1 | 44 | 2 | 2 |
UKUPNO | 16 | 14 | 81 | 11 | 21 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 2 | 7 | 5 | 3 |
Ženski | 3 | 5 | 4 | 23 | 9 |
UKUPNO | 5 | 7 | 11 | 28 | 12 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 114 | 0 | 0 | 43 | |
Ženski | 3 | 1 | 0 | 2 | |
UKUPNO | 117 | 1 | 0 | 45 |
:
Poznati stanovnici
[uredi | uredi izvor]- baron Deže Gromon (1838-1912), mađarski političar, državni sekretar za bezbednost, poslanik, župan Bačko- bodroške županije
- župnik Antun Sorg (u.1926)
- grof Emil Sečenji (1865-1932), član Mađarske akademije nauka, političar
- Zvonko Ivezić (1949-2016), fudbaler
- Zdravko Vuković (1924-2005), generalni direktor Radio-televizije Beograd, ministar obrazovanja Srbije, direktor Instituta za udžbenike i nastavna sredstva
- grofica Marija Sečenji (1870—1945) vlasnica vlastelinskog dobra Sečenji
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ zechenyl, emil. „grof-szechenyi-emil”. ovarigazdasz.hu.
- ^ Stepanović, Milan (2018). PLEMIĆKE PORODICE U SOMBORU DO KRAJA XVIII VEKA. Sombor. str. 103,104,105.
- ^ Ćurčić, Slobodan (1996). Broj stanovnika Vojvodine. Novi Sad.
- ^ Milošev, Žarko (1998). Mostonga i vode Zapadne Bačke. Novi sad.
- ^ Milošev, Žarko (1998). Mostonga i vode zapadne bačke. Novi sad.
- ^ „Politika”, 14. jun 1940
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.