Gvido Tartalja
Gvido Tartalja | |
---|---|
Datum rođenja | 25. januar 1899. |
Mesto rođenja | Zagreb, Austrougarska |
Datum smrti | 29. decembar 1984.85 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija |
Potpis | |
Gvido Tartalja (Zagreb, 25. januar 1899 — Beograd, 29. decembar 1984) bio je srpski književnik, pesnik, prevodilac.[1] Poznat je po knjigama za decu, često nazivan „Zmajem savremene srpske književnosti za decu”.[2] Objavio je preko trideset knjiga, među kojima su „Pesma i grad”, „Lirika”, „Začarani krug”, „Srmena u gradu ptica”, zatim pesme za decu „Oživela crtanka”, „Šta meseci pričaju”, „Od oblaka do maslačka”, „Dedin šešir i vetar” i druge.
Deo njegove zaostavštine nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu, u okviru porodične Zbirke porodice Tartalja.[3]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 25. januara 1899. godine u Zagrebu, u uvaženoj i staroj grofovskoj porodici Tartalja (hrv. Tartaglia, od ital. tartagliare: mucati, tepati), jednoj od poslednjih porodica sa tom titulom na Balkanu.[4][5] Izvorno porodično prezime zabeleženo u 15. veku bilo je Jakovlić, potom promenjeno u Tartalić, a naposletku u Tartalja.[5] Titulu grofova porodici je dodelio mletački dužd 1444. godine.[5]
Osnovnu i srednju školu Gvido je završio u Splitu, a nakon položene velike mature 1916. godine radio je kao hemičar asistent u jednoj fabrici.[6] Došao je 1920. godine u Beograd na studije prava[6] i diplomirao je na Pravnom fakultetu Beogradskog univerziteta 1923. godine.
Književnošću je počeo da se bavi 1917. godine. Sarađivao je u velikom broju književnih i drugih publikacija. Tokom 1921. godine sarađivao je u Srpskom književnom glasniku i „Misli“.[6] U periodu između 1920. i 1930. godine Gvido Tartalja je pratio zbivanja u savremenoj italijanskoj književnosti i objavio je veliki broj priloga, prevoda i prikaza[1]. Po sopstvenim rečima na njega su imali uticaja Vladimir Nazor kao lirski pesnik i Jovan Jovanović Zmaj kao dečji pesnik, a izvesnog uticaja je imao i Tin Ujević koga je slušao 1919. u Splitu kako čita svoje pesme.[7]
Od završetka Prvog svetskog rata skrasio se u Beogradu. Kao Srbin katolik slavio je katolički Božić.[8] Bio je zaposlen pre Drugog svetskog rata u Narodnoj banci u Beogradu.[9] Po završetku Drugog svetskog rata posvetio se sav kulturi i radio u izdavačkom preduzeću Prosveta, gde je kao urednik priređivao dela Ive Ćipika, Zmajeve pesme, putopise Mike Alasa itd. Njegova knjiga „Koliko je težak san“ bila je školska lektira i imala je najviše izdanja i tiraž od preko 150 hiljada primeraka.[6] Tartalja spada u red onih naših književnika koji iskreno vole decu, razumeju dečju dušu i daju svoje dragocene priloge našoj mladoj posleratnoj dečjoj literaturi.[10] Bio je izuzetno plodan i svestran dečji pisac koji je ne samo pisao knjige, već svakodnevno objavljivao literarne napise u novinama. Davao je pre svega u beogradskoj "Pravdi" pesme i zabavne priloge (poput rebusa), izvodio radio-žurnale za decu[11] na Radio Beogradu, otvarao izložbe dečjih i dece slikara i drugo. Dobio je 1960. nagradu „Mlado pokolenje“ za životno književno delo namenjeno deci.[6] Dobitnik je Povelje Zmajevih dečjih igara 1978. godine.[12]
Tokom 15. i 17. februara 1980. bio je gost Drugog programa Radio Beograda u emisiji koju je vodio Miloš Jevtić.[13]
Njegov rođeni brat bio je slikar Marino Tartalja, a sin profesor književnosti Ivo Tartalja.
Zbirka porodice Tartalja[uredi | uredi izvor]
Veliki deo zaostavštine Gvida Tartalje nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu, u okviru porodične Zbirke porodice Tartalja. Zbirku je formirao njegov sin, Ivo Tartalja, koji je tokom godina u nekoliko navrata Udruženju poklanjao razne porodične predmete, rukopise, knjige i druga kulturna dobra, danas izložena u okviru Muzeja srpske književnosti na Banjici.[3]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Posebna izdanja:
- Na raskrsnici, pesme, izd. „Raskrsnica“, Split, 1919. COBISS.SR 124185095
- Pesma i grad, izd. „Raskrsnica“, Beograd, 1923. COBISS.SR 46760967
- Lirika, s predgovorom Jovana Dučića, izd. „Vuk“, Beograd, 1924. COBISS.SR 58675719
- Začarani krug, poema, izd. „Vuk“, Beograd, 1924. COBISS.SR 209853703
- Sablazan sa duhovima, priče, izd. „Geca Kon“, Beograd, 1931. COBISS.SR 49830919
- Dečja književnost, članci, izd. J. Dželebdžić, Beograd, 1934. COBISS.SR 96408332
- Poema o pruzi, ciklus pesama, izd. „Novo pokolenje“, Beograd, 1946. COBISS.SR 51775239
- Pesme, izd. „Prosveta“, Beograd, 1952. COBISS.SR 14333959
- Pred-ratne pesme, izd. „Plato“, Beograd, 2013. COBISS.SR 189612300
- Književnost za decu:
- Srmena u gradu ptica, izd. S. B. Cvijanović, Beograd, 1927. COBISS.SR 93264647
- Carstvo male Srmene, pesme, izd. S. B. Cvijanović, Beograd, 1929. COBISS.SR 53957639, II izd. 1937. COBISS.SR 205116167
- Čobanska frula, pesme, izd. „Skerlić“, Beograd, 1933. COBISS.SR 7588871; II izd. 1934; III izd. 1937. COBISS.SR 14463495
- Veseli drugari, priče i pesme, izd. „Skerlić“, Beograd, 1934. COBISS.SR 203948807
- Šarena knjiga, sa M. Matovićem i P. Bogdanovićem, izd. „Skerlić“, Beograd, 1934.
- Školjke, priče, izd. Dželebdžić, Beograd, 1935. COBISS.SR 26465039
- Mlado drvo, priče i pesme, izd. J. Dželebdžić, Beograd, 1936.
- Varjača, carev doglavnik, priča, izd. J. Dželebdžić, Beograd, 1936.
- Mali glumci, monolozi, dijalozi, recitacije, pozorišne scene, horske pesme, izd. J. Dželebdžić, Beograd, 1938. COBISS.SR 95543808
- Naša pozornica, monolozi, dialozi, pozorišne scene, horske pesme, izd. J. Dželebdžić, Beograd, 1941. COBISS.SR 51773959
- Oživela crtanka, poema, izd. „Prosveta“, Beograd, 1946. COBISS.SR 78388231
- Priče o radnim brigadama, stihovi, izd. „Prosveta“, Beograd, 1948. COBISS.SR 46804999
- Naše more, poema, izd. „Prosveta“, Beograd, 1948. COBISS.SR 46720263
- Naše more, poema, izd. „Prosveta“, Beograd, 1948. COBISS.SR 46761735
- Šta meseci pričaju, stihovi, izd. „Novo pokolenje“, Beograd, 1949. COBISS.SR 6040641
- Zagonetke, stihovi, izd. „Dečja knjiga“, Beograd, 1953. COBISS.SR 28864519
- Dečji prijatelji, pesme, izd. „Narodna knjiga“, Beograd, 1953. COBISS.SR 26465551
- Prve trešnje, pesme za malu decu, izd. „Dečja knjiga“, Beograd, 1954. COBISS.SR 46762503
- Kolačići, pesme za malu decu, izd. „Dečja knjiga“, Beograd, 1957. COBISS.SR 134787079
- Vesela zoologija, pesme, izd. „Prosveta“, Beograd, 1957. COBISS.SR 42353671
- Vrabac u zabavištu, pesme za malu decu, izd. „Narodna knjiga“, Cetinje, 1958. COBISS.SR 63738887
- U šetnji, pesme, izd. „Svjetlost“, Sarajevo, 1959. COBISS.SR 88558855
- Dedin šešir i vetar, pesme, izd. „Prosveta“, Beograd, 1960. COBISS.SR 88725511
- Moj brat blizanac i ja, pesme, izd. „Grafički zavod“, Titograd, 1964. COBISS.SR 93876487
- Gusarska družina, ciklus pesama, izd. „Mlado pokolenje“, Beograd, 1964. COBISS.SR 131941383
- Od oblaka do maslačka, pesme, izd. „Prosveta“, Beograd, 1965. COBISS.SR 94124295
- Životinje - naši pratioci, izd. „Vuk Karadžić“, Beograd, 1965. COBISS.SR 256143367
- Koliko je težak san, pesme, izd. „Mlado pokolenje“, Beograd, 1967. COBISS.SR 100682503
- Od kuće do škole, pesme, izd. „Interpres“, 1968.
- Dve priče, pesme, izd. „Borba“, biblioteka „Žar-ptica“, 1968.[6] COBISS.SR 83800071
- Prvi let, pesme, izd. „Grafos“, 1973. COBISS.SR 112710407
- Opet je tu proleće, izd. „Vuk Karadžić“, 1974. COBISS.SR 512058029
- Fi-fo-fu, male scene, izd. „Dečje novine“, Beograd, 1974. COBISS.SR 512244134
- Sjatile se pesme, izbor i pogovor Dušan Radović, izd. „Srpska književna zadruga“, Beograd, 1974. COBISS.SR 15604231
- Moj časovnik nije kao drugi, pesme, sa pogovorom Milovana Danojlića, izd. „BIGZ“, Beograd, 1976. COBISS.SR 119974663
- I ovo i ono, pesme, izbor Nevzeta Osmanbegović, izd. „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1976. COBISS.SR 74871052
- I ovo i ono, pesme, izbor Nevzeta Osmanbegović, izd. „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1976. COBISS.SR 16621575
- Koliko je težak san, izd. „Veselin Masleša“, Сарајево, 1976. COBISS.SR 122021127
- Koliko je težak san / Dedin šešir i vetar, izd. „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1976.
- Male pesme, slikovnica, izd. „Zavod za udžbenike“, Beograd, 1979. COBISS.SR 41955591
- Tajanstveno pero, izd. „Nolit“, Beograd, 1980. COBISS.SR 17260551
- Mačji kašelj in živali, prev. Miha Mate, izd. „Mladinska knjiga“, Ljubljana, 1980. COBISS.SR 45471495
- S one strane duge, izd. „Nolit“ - „Prosveta“ - „Zavod za udžbenike i nastavna sredstva“, Beograd, 1980. COBISS.SR 45364487
- Mi rešavamo zagonetke, izd. „Delta press“, Beograd, 1981. COBISS.SR 18538759
- Snovi i igračke, priredio Vladimir Milarić, Novi Sad, 1980. COBISS.SR 15950087; 1982. COBISS.SR 18864647
- Mama žaba in žabčki, prev. Ivan Minati, izd. „Mladinska kniga“, Ljubljana, 1983. COBISS.SR 46351623
- Vesela zoologija / stara i nova, sa pogovorom Slobodana Stanišića, izd. „Delta press“, 1985. COBISS.SR 26218759
- S one strane duge, izd. „Nolit“, Beograd, 1986. COBISS.SR 10764807
- Seholsincs állattan, na mađarskom jeziku, izd. „Forum“, 1988. COBISS.SR 2461186
- Koliko je težak san / Dedin šešir i vetar, izd. „Drugari“, Sarajevo, 1989. COBISS.SR 997894
- Svetilka kraj moreto, prev. Hristo Popov, Sofija 1990. COBISS.SR 3959052
- Vesela zoologija, 1 - 6, izd. „Interpres“, Beograd, 1997. COBISS.SR 173677831
- Cvetovi i gusari, priredio Dragan Lakićević, izd. „Bookland“, Beograd, 2007. COBISS.SR 136971020
- Priredba, male scene i recitacije za decu, izd. „Bookland“, Beograd, 2011. COBISS.SR 186302476
- Vesela zoologija, izd. „Kreativni centar“, 2013. COBISS.SR 199421196
- Nasmejana lica, izd. „Pčelica“, Čačak, 2013. COBISS.SR 201973260
- Neobični dečak Miša, Moj izdavač, Beograd, 2015. COBISS.SR 214447884
- Dečija pozornica, Moj izdavač. Beograd, 2015. COBISS.SR 214066956
Izbor kritika[uredi | uredi izvor]
- Pržić, Ilija, Jedna intimna knjiga: Gvido Tartalja, Pesma i grad, Beograd 1923.
- Preporod, 1923, br. 267.
- Aleksić, Dragan – Gvido Tartalja: Pesma i grad, Slobodna tribuna, 7. XII 1924.
- Dučić, Jovan, Predgovor u knjizi: Gvido Tartalja, Lirika, Beograd, 1924.
- Hamza Humo, Lirika Gvida Tartalje, Misao 1924.
- Stanislav Vinaver /bez naslova/ Vreme, 31.VII 1924.
- Kašanin, Milan /M.K./ Gvido Tartalja Lirika, Srpski književni glasnik, 1.IX 1924.
- Cucić, Sima / Srmena u gradu ptica, Srpsko Kosovo, 1927.
- Jaša M. Prodanović, Srmena u gradu ptica, Srpski književni glasnik, knj. XX, br.4, 16. februar 1927.
- Mladen Leskovac, Srmena u gradu ptica, Letopis Matice srpske, knj. 311, sv.1-2, 1927.
- Borisav Mihajlović, Gvido Tartalja Pesme, izdanje Prosvete , 1952.
- Dr Slobodan Popović/ Lirske introspekcije i emocije Gvida Tartalje, Književnost, 1954 br. 7-8, pp. 136 136-145.
- Nikola Drenovac, Retko uspelo delo za decu, Borba, 30, VI, 1964.
- Slobodan Marković/ Jedan vrlo tihi čovek, Borba, 31. maj 1969. pp. 9.
- Slobodan Ž. Marković, Gvido Tartalja – Raznovrsnost poetskog sveta, Zapisi o književnosti za decu, 1971.
- Branko V. Radičević, Povratak Gvida Tartalje, Gvido Tartalja, Opet je tu proleće, (pogovor) Beograd, 1974.
- Voja Marjanović, Pesnička povelja, Borba, 21. XII 1974.
- Dragutin Ognjanović, Mozaik Tartaljinih slika, Povelja oktobra, 1975, 1
- Mileva Čičulić, Sud kritike o stvaralaštvu za decu Gvida Tartalje, Stav, Kikinda, 1976, br. 2, pp. 49–64
- Milovan Danojlić, Pesme za najmlađu decu, Gvido Tartalja, Moj časovnik nije kao drugi, pogovor, Beograd, 1977.
- Slobodan Stanišić, Dugovečnost knjige, Gvido Tartalja, Vesela zoologija – stara i nova -, pogovor, Beograd, 1985.
- Željko Đurić, Gvido Tartalja i italijanska književnost, Zbornik matice srpske za književnost i jezik (2003, sv.1-2, pp. 171–179.
- Dragan Lakićević, Pesničko carstvo, Gvido Tartalja, Cvetovi i gusari, pogovor, Beograd, 2007.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Portret Tartalje, naslikao Mihajlo Petrov (1902-1983)
-
Pismo koje je Miloš Crnjanski uputio Tartalji, deo korespodencije povodom objavljivanja knjige „Itaka i komentari”
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Željko Đurić, Gvido Tartalja i italijanska književnost, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 2003, vol. 51, br. 1-2, pp. 171–179.
- ^ Vremeplov, 29. decembar 2009.
- ^ a b Vojvodine, Javna medijska ustanova JMU Radio-televizija. „Zbirka porodice Tartalja u Adligatu”. JMU Radio-televizija Vojvodine. Pristupljeno 2020-08-20.
- ^ Tartaglia, Siniša "Obitelj Tartaglia i Split, neraskidive veze : 1150-2010", Književni krug, Split, 2011
- ^ a b v „Obitelj Tartaglia”. www.plemstvo.hr. Pristupljeno 2020-08-18.
- ^ a b v g d đ Hronologija života i rada Gvida Tartalje (sastavio Dragan Lakićević), strane 141-145, u knjizi Gvido Tartalja „Priredba“, 2011.
- ^ tekst „Gvido Tartalja“, strane 356-359 u knjizi Dragoslav Adamović: „Razgovori sa savremenicima: ko je na vas presudno uticao i zašto?“, Beograd, 1982. COBISS.SR 34846983
- ^ "Pravda", Beograd 25. decembar 1935.
- ^ "Pravda", Beograd 19. novembar 1933.
- ^ "Pravda", Beograd 18. decembar 1932.
- ^ "Vreme", Beograd 9. oktobar 1933.
- ^ „Zmajeve dečje igre, Nagrade — Povelja”. Arhivirano iz originala 07. 06. 2012. g. Pristupljeno 12. 08. 2010.
- ^ audio snimci emisija u Katalogu: COBISS.SR 46774796, COBISS.SR 46775052
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodna enciklopedija, St. Stanojević, Zagreb, 1925.- 1929.
- dr Draško Ređep, Enciklopedija Jugoslavije, JLZ Zagreb 1971. tom pp. 8 320.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Riznica srpska - Gvido Tartalja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. februar 2015)
- Predrag Spasojević: Gvido Tartalja