Grad Tuzla

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grad Tuzla
Grb Tuzle
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet  Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton  Tuzlanski kanton
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 120.441[1] (2013)
Geografske karakteristike
Površina 302,35 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Gradonačelnik Zijad Lugavić (SDP BiH)
Pozivni broj (+387) 35
Veb-sajt

Grad Tuzla je jedinica lokalne samouprave na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u sastavu Federacije BiH. Sjedište grada je u naseljenom mjestu Tuzla, koji je jedan od najvećih gradova zemlje i takođe sjedište istoimenog kantona.

Grad se nalazi na južnoj padini planine Majevice. Poznata je po bogatstvu solju, po kojoj je ime dobio grad Tuzla (iz turskog jezika: „tuzi“ znači „so"). Tuzla je treći glavni industrijski centar BiH, posle Sarajeva i Banje Luke. U njoj rade dva univerziteta. U gradu ili u neposrednoj blizini nalaze se mnoge fabrike hemijskih proizvoda, industrija hrane i pića, te teška industrija.

Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma najveći dio prijeratne opštine Tuzla ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušao je dio naseljenog mjesta Potraš.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Po poslednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, tadašnja opština Tuzla je imala 131.618 stanovnika, raspoređenih u 66 naseljenih mesta.

Nacionalnost[2] 1991. 1981. 1971.
Muslimani [a] 62.669 (47,61%) 52.400 (43,05%) 53.271 (49,65%)
Hrvati 20.398 (15,49%) 24.811 (20,38%) 27.735 (25,84%)
Srbi 20.271 (15,40%) 20.261 (16,64%) 21.089 (19,65%)
Jugosloveni 21.995 (16,71%) 19.059 (15,65%) 2.540 (2,36%)
ostali i nepoznato 6.285 (4,77%) 5.186 (4,26%) 2.658 (2,47%)
Ukupno 131.618 121.717 107.293

Naseljena mjesta[uredi | uredi izvor]

Brđani, Breške, Breze, Brgule, Bukinje, Cerik, Cviljevina, Čaklovići Donji, Čaklovići Gornji, Čanići, Dobrnja, Dokanj, Dragunja Donja, Dragunja Gornja, Gornja Tuzla, Grabovica Donja, Grabovica Gornja, Hudeč, Husino, Kiseljak, Kolimer, Kolovrat, Konjikovići, Kosci, Kovačevo Selo, Kovačica, Krtolije, Kukovina, Lipnica, Lipnica Donja, Lipnica Gornja, Lipnica Srednja, Ljepunice, Ljubače, Marinkovići, Mihatovići, Milešići, Morančani, Mramor, Mramor Novi, Obodnica Donja, Obodnica Gornja, Orašje, Osoje, Par Selo Gornje, Pasci Donji, Pasci Gornji, Petrovice Donje, Petrovice Gornje, Plane, Pogorioci, Poljana, Potraš, Požarnica, Rapače, Rasovac, Simin Han, Snoz, Svojtina, Ševar, Šići, Šićki Brod, Tetima, Tisovac, Tuzla i Vršani.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Muslimani se danas većinom izjašnjavaju kao Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]