Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grb Federalne Države Hrvatske

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (skraćeno ZAVNOH) bilo je najviši organ narodne vlasti u Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata. Na Prvom zasedanju, održanom u Otočcu i na Plitvičkim jezerima (13–14. jun 1943) ZAVNOH je formalno preuzeo funkciju najvišega političkog organa Narodnooslobodilačkog pokreta, ali je de fakto obavljao i funkciju najvišeg organa vlasti Hrvatske. Predsednik ZAVNOH-a bio je Vladimir Nazor.

Između redovnih zasedanja ZAVNOH je nekoliko put donosio vanredne odluke: 20. septembra 1943. godine potvrdio je odluku Okužnog Narodnooslobodilačkog odbora za Istru o uključenju Istre Hrvatskoj, a 15. aprila 1944. u Splitu je od Predsedništva ZAVNOH-a obrazovana Vlada Federalne Hrvatske.

Inicijativni odbor[uredi | uredi izvor]

U razdoblju između februara i aprila 1943. NOVJ je kontrolisala gotovo čitavu Liku, osim grada Gospića, Baniju, Kordun, Gorski kotar i severnu Dalmaciju, a nakon kapitulacije Italije neko vreme i grad Split. U skladu s novim uslovima valjalo je na oslobođenoj teritoriji da se ustroje institucije narodne vlasti. Na temelju odluka Prvog zasedanja AVNOJ-a u Bihaću (5. decembar 1942), u ličkom selu Ponoru kod Korenice 1. marta 1943. osnovan je Inicijativni odbor Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Jedan je od zadataka Inicijativnog odbora bilo rešavanje niza teških životnih problema na oslobođenoj teritoriji, te rukovođenje poslovima koji kvalifikuju Inicijativni odbor ZAVNOH-a kao klicu budućega vrhovnog rukovodstva narodne vlasti u Hrvatskoj.[1] Većnici AVNOJ-a iz Hrvatske u sporazumu s Izvršnim odborom AVNOJ-a preduzeli su inicijativu za formiranje ZAVNOH-a (pismo od 5. decembra 1942, a Prvo zasedanje ZAVNOH-a bilo je predviđeno za 30. januar 1943).[2]

Prvo zasedanje[uredi | uredi izvor]

Prvo zasedanje je održano 13. i 14. juna 1943. godine u Otočcu i Plitvičkim jezerima. Na ovom zasedanju ZAVNOH je predstavljen kao najviše političko predatvaničko telo NOB-a Hrvatske, a zabran je i Izvršni odbor ZAVNOH-a od jedanaest članova sa Vladimirom Nazorom kao predsednikom. ZAVNOH je doneo Plitvičku rezoluciju u kojoj su se naglasili temeljni zadaci NOB-a i posebno zadaci ZAVNOH-a. U „Proglasu narodima Hrvatske“, upućenom s Prvog zasedanja, ZAVNOH je pozvao na borbu za oslobođenje od tuđinske vlasti. Pozvao je i „braću Hrvate Istre, Zadra, Rijeke i jadranskih ostrva“.[3] U Proglasu su bili objavljeni osnivanje i ciljevi ZAVNOH-a.[4]

Istra, Zadar i ostrva[uredi | uredi izvor]

Vladimir Nazor, pozivajući se na pravo naroda na samoopredeljenje, svojom je “Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj” od 20. septembra 1943. godine potvrdio odluku Okružnog NOO-a za Istru o ujedinjenju (Pazinske odluke). Ništavnim su tada proglašeni ugovori Kraljevine Jugoslavije i NDH s Italijom, kojima su Istra i drugi krajevi pripali Italiji, a italijanskoj manjini koja onde obitava zajamčeno je pravo na autonomiju.[3]

Drugo zasedanje[uredi | uredi izvor]

Drugo zasedanje je održano od 12. do 15. oktobra 1943. godine u selu Plaškom u Lici. Na ovom zasedanju donesena je odluka o izgradnji Nove Jugoslavije na čelu federacije u kojoj bi Hrvatska bila jedna od ravnopravnih federealnih jedinica. Izabran je i novi Izvršni odbor ZAVNOH-a. Osnovan je i Sekretarijat ZAVNOH-a, koji je s odelima ZAVNOH-a, de fakto obavljalo ulogu hrvatske vlade, sve do osnutka Narodne vlade Hrvatske u Splitu 1945. godine. Usvojen je „Pravilnik o unutarnjoj organizaciji i radu ZAVNOH-a“.[4]

Treće zasedanje[uredi | uredi izvor]

Andrija Hebrang drži govor na Trećem zasedanju ZAVNOH-a.

Treće zasedanje je održano 8. i 9. maja 1944. godine u Topuskom. Na ovom zasedanju ZAVNOH je konstituisan kao Vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko telo i postao je najviši organ državne vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasedanju formalno utemeljena Federalna Država Hrvatska. Novousvojenim "Pravilima ponašanja ZAVNOH-a", ukinut je Izvršni odbor, a osnovan je Prezidijum Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. ZAVNOH je objavio četiri ustavna akta:[5]

1. Odluka o odobrenju rada predstavnika Hrvatske u Drugom zasjedanju AVNOJ-a,[4] u okviru koje je prihvaćena odluka o stvaranju zajedničke federativne države s ostalim narodima Jugoslavije na principu nacionalne ravnopravnosti[4]
2. Odluka o proglašenju ZAVNOH-a vrhovnim zakonodavnim i izvršnim predstavničkim organom i najvišim organom državne vlasti Demokratske Hrvatske[4]
ZAVNOH je jedini pravi državni Sabor Hrvatske i predstavnik suvereniteta naroda i države Hrvatske.[5]
3. Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske[4]
Hrvatski i srpski narod imaju jednaka prava, u svakom pogledu.
Nacionalnim manjinama bit će zajamčena njihova prava.
Svi građani u Hrvatskoj su jednaki pred zakonima bez obzira na nacionalnost, rasu i veru.
Žene imaju ista prava kao muškarci.
Svakom građaninu je zajamčena osobna i vlasnička sigurnost. Zajamčeno je pravo vlasništva.
4. Odluka o ustroju i poslovanju narodnooslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Državi Hrvatskoj[4]

Četvrto zasedanje[uredi | uredi izvor]

Četvrto zasedanje je održano 24. i 25. jula 1945. u sabornici na Markovom trgu u Zagrebu i tog dana promijenjen je naziv u Narodni sabor Hrvatske. Njegov sastav proširen je na većnike iz svih hrvatskih krajeva.[4] Rad je zaključio odlukom o svojem raspuštanju i izborima za Ustavotvorni sabor Hrvatske (1946). Predsednik Prezidijuma Narodnoga sabora Hrvatske Vladimir Nazor poverio je mandat za sastav vlade Vladimiru Bakariću, a on je predložio višestranačku vladu, koja se sastojala od četiri predstavnika KPH, petorice HSS-ovaca, četvorice predstavnika Srba iz Hrvatske i jednoga vanstranačkog ministra.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ferdo Čulinović, »Razvitak ZAVNOH-a«, Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb, god. II (1949), br. 1 – 4., str. 7. – 45., navod sa str. 18.

    Dakle, Inicijativni odbor ZAVNOH-a imao je pored organizovanja osnutka ZAVNOH-a još napose i zadaću da rukovodi poslovima narodne vlasti u Hrvatskoj. Sasvim je dakle osnovano, kada se i Inicijativni odbor ZAVNOH-a smatra klicom budućega vrhovnog rukovodstva narodne vlasti.

    — Čulinović, 1949, str. 18.
  2. ^ Hodimir Sirotković, gl. ur., Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : zbornik dokumenata ― 1943., [Sv. 1.], Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1964., str. 17., 19., 43. i 44.
  3. ^ a b Istarska enciklopedija - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)
  4. ^ a b v g d đ e ž Hrvatska enciklopedija - Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH)
  5. ^ a b Hrvatska enciklopedija (LZMK) - Hrvatski sabor Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. oktobar 2014)
  6. ^ www.sabor.hr Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. decembar 2010), "ZAVNOH se 24. i 25. srpnja 1945. godine sastaje na svome četvrtom zasjedanju u sabornici na Markovu trgu. Tada donosi zakon o promjeni naziva u Narodni sabor Hrvatske da bi naglasio povijesni kontinuitet hrvatskoga zakonodavnog tijela kao predstavnika državnoga suvereniteta Hrvatske. ", pristupljeno 25. 10. 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Земаљско_антифашистичко_вијеће_народног_ослобођења_Хрватске&oldid=26885912”