Kuršumlijska Banja
Kuršumlijska Banja | |
---|---|
![]() Hotel „Žubor” u središtu banje | |
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Toplički |
Opština | Kuršumlija |
Stanovništvo | |
— 2011. | ![]() |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 03′ S; 21° 15′ I / 43.05° S; 21.25° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 18435 |
Pozivni broj | 027 |
Registarska oznaka | PK |
Kuršumlijska Banja je gradsko naselje i banjsko lečilište u opštini Kuršumlija u Topličkom okrugu.
Banja se nalazi u kotlini Banjske reke, na 442 m nadmorske visine 11 km jugozapadno od Kuršumlije.[1]
Prema popisu iz 2011. bilo je 106 stanovnika.
Kuršumlijska Banja nije radila 15 godina. Nakon rekonstrukcije hotela „Planinka”, odnosno nekadašnji „Žubor”, Kuršumlijska Banja je ponovo počela sa radom 10. februara 2023. godine.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Sa najumerenijom klimom od svih banja u Srbiji, Kuršumlijska Banja uz okolni prirodni ambijent koji sačinjavaju šume, Banjska reka i potoka sa čistom vodom, kao i čist vazduh (u blizini nema industrije) predstavlja i lečilište i rekreacioni centar. Kuršumlijska Banja je banja u Srbiji sa više vrsta lekovitih voda, koje je svrstavaju u red najatraktivnijih u Evropi (sumporovite, ugljeno-kisele, alkalne i gvožđevite vode). Temperature voda su od 14—67 °C.
Banja[uredi | uredi izvor]
Središte zdravstvenog turizma u banji je zavod i hotel „Žubor”. U Zavodu za specijalizovanu rehabilitaciju „Žubor” terapijski blok se sastoji od hidroterapije, blatne terapije, elektroterapije i kinezi terapije. Smeštajni deo Zavoda je B kategorije, 240 ležajeva i 250 mesta u restoranu. Medicinske indikacije uključuju bolesti lokomotornog sistema, ginekološka oboljenja, neurološka oboljenja, bolesti metabolizma.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Kuršumlijska Banja živi 125 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,9 godina (40,2 kod muškaraca i 47,3 kod žena). U naselju ima 55 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,75.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
![]() |
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 2 | 3 | ||
75—79 | 0 | 4 | ||
70—74 | 3 | 7 | ||
65—69 | 7 | 10 | ||
60—64 | 6 | 5 | ||
55—59 | 7 | 6 | ||
50—54 | 2 | 4 | ||
45—49 | 2 | 6 | ||
40—44 | 9 | 4 | ||
35—39 | 3 | 6 | ||
30—34 | 4 | 2 | ||
25—29 | 5 | 2 | ||
20—24 | 6 | 5 | ||
15—19 | 3 | 8 | ||
10—14 | 7 | 4 | ||
5—9 | 1 | 1 | ||
0—4 | 5 | 2 | ||
Prosek : | 40,2 | 47,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 59 | 15 | 37 | 3 | 4 | 0 |
Ženski | 72 | 11 | 38 | 17 | 6 | 0 |
UKUPNO | 131 | 26 | 75 | 20 | 10 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 17 | 1 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 16 | 4 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 33 | 5 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 0 | 3 | 0 | 2 |
Ženski | 0 | 0 | 2 | 1 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 5 | 1 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 2 | 0 | 7 |
Ženski | 0 | 1 | 0 | 0 | 7 |
UKUPNO | 0 | 1 | 2 | 0 | 14 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 2 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 3 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ TO Kuršumlija
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Poštar Filip nosi nadu („Večernje novosti“, 7. decembar 2011)
- Stevan M. Stanković Pisana reč o banjama Srbije - GLOBUS 37-38 – časopis za metodološka i didaktička pitanja geografije.