Pređi na sadržaj

Kuršumlijska Banja

Koordinate: 43° 03′ S; 21° 15′ I / 43.05° S; 21.25° I / 43.05; 21.25
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kuršumlijska Banja
Hotel „Žubor” u središtu banje
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugToplički
OpštinaKuršumlija
Stanovništvo
 — 2022.Pad 57
Geografske karakteristike
Koordinate43° 03′ S; 21° 15′ I / 43.05° S; 21.25° I / 43.05; 21.25
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Kuršumlijska Banja na karti Srbije
Kuršumlijska Banja
Kuršumlijska Banja
Kuršumlijska Banja na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj18435
Pozivni broj027
Registarska oznakaPK

Kuršumlijska Banja je gradsko naselje i banjsko lečilište u opštini Kuršumlija u Topličkom okrugu.

Banja se nalazi u kotlini Banjske reke, na 442 m nadmorske visine 11 km jugozapadno od Kuršumlije.[1]

Prema popisu iz 2022. bilo je 57 stanovnika.

Kuršumlijska Banja nije radila 15 godina. Nakon rekonstrukcije hotela „Planinka”, odnosno nekadašnji „Žubor”, Kuršumlijska Banja je ponovo počela sa radom 10. februara 2023. godine.

Prirodni uslovi

[uredi | uredi izvor]

Sa najumerenijom klimom od svih banja u Srbiji, Kuršumlijska Banja uz okolni prirodni ambijent koji sačinjavaju šume, Banjska reka i potoka sa čistom vodom, kao i čist vazduh (u blizini nema industrije) predstavlja i lečilište i rekreacioni centar. Kuršumlijska Banja je banja u Srbiji sa više vrsta lekovitih voda, koje je svrstavaju u red najatraktivnijih u Evropi (sumporovite, ugljeno-kisele, alkalne i gvožđevite vode). Temperature voda su od 14—67 °C.

Središte zdravstvenog turizma u banji je zavod i hotel „Žubor”. U Zavodu za specijalizovanu rehabilitaciju „Žubor” terapijski blok se sastoji od hidroterapije, blatne terapije, elektroterapije i kineziterapije. Smeštajni deo Zavoda je B kategorije, 240 ležajeva i 250 mesta u restoranu. Medicinske indikacije uključuju bolesti lokomotornog sistema, ginekološka oboljenja, neurološka oboljenja, bolesti metabolizma.

Arheološko nalazište

[uredi | uredi izvor]

Prvi rimski nalaz u Kuršumlijskoj Banji pronađen je krajem 19. veka, to je kameni spomenik zahvalnosti vodenim nimfama. Njega je u 3. veka oslikao jedan rimski sveštenik nakon izlečenja u Kuršumlijskoj banji.[2]

U periodu od 5. do 26. avgusta sprovedena su prva arheološka istraživanja u Kuršumlijskoj Banji, pod rukovodstvom stručnog tima Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša. Iskopavanjem su pronađeni delovi dva kasnoantička objekta, zidanih od kamena i opeke, koji su se sastojali od više prostorija koje su imale malterne podnice. Na osnovu nalaza objekti se mogu okvirno datovati u period 4. veka do 6. veka. Jedan od objekata bio je freskooslikan, bogato ukrašen i imao je staklene prozore. Istraživanjima je takođe potvrđena ranija pretpostavka da je Kuršumlijska Banja korišćena tokom rimskog perioda, i da se na području banje mogu očekivati značajni ostaci antičkog naselja i lečilišta. Na osnovu jednog rimskog kamenog spomenika sa natpisom iz 3. veka, poznato je i rimsko ime Kuršumlijske Banje (lat. Aquarum Bassinae).[3]

Demografija

[uredi | uredi izvor]

U naselju Kuršumlijska Banja živi 125 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 43,9 godina (40,2 kod muškaraca i 47,3 kod žena). U naselju ima 55 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,75.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografija[4]
Godina Stanovnika
1948. 415
1953. 485
1961. 457
1971. 333
1981. 198
1991. 185 185
2002. 151 151
2011. 106
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[5]
Srbi
  
142 94,03%
Romi
  
8 5,29%
Crnogorci
  
1 0,66%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ TO Kuršumlija
  2. ^ Popović, Biljana (2024-09-03). „RTS :: Srbija danas :: U Kuršumlijskoj Banji - arheolozi na tragu prve rimske banje u Srbiji”. rts.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-09-13. 
  3. ^ oukurs (2024-09-09). „Prva arheološka iskopavanja u Kuršumlijskoj Banji”. Opština Kuršumlija - Zvanična internet prezentacija (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-09-13. 
  4. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  5. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  6. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]