Nađečed

Koordinate: 47° 31′ S; 22° 13′ I / 47.52° S; 22.22° I / 47.52; 22.22
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nađečed
mađ. Nagyecsed
Reformatska crkva u Nađečedu
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionRegija velike severne ravnice
ŽupanijaSabolč-Satmar-Bereg
SrezMateslaka
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2021.6.056
 — gustina138,04 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 31′ S; 22° 13′ I / 47.52° S; 22.22° I / 47.52; 22.22
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina43,87 km2
Nađečed na karti Mađarske
Nađečed
Nađečed
Nađečed na karti Mađarske
Poštanski broj4355
Pozivni broj44
Veb-sajt
http://www.nagyecsed.hu/

Nađečed (mađ. Nagyecsed) je grad u županiji Sabolč-Satmar-Bereg, u regionu Severne Velike ravnice u istočnoj Mađarskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Pokriva površinu od 4.387 km2 (1.694 sq mi) i ima populaciju od 6.056 stanovnika (2021).

Grad je podeljen na dva dela, podeljena je rekom Krasna. Ranije je ležao severozapadno od močvare Ečed (Ecsedi-láp), koja je bila najveća susedna močvara Velike mađarske nizije. Kao deo operacija kontrole vode koje je sproveo Tibor Karoljem, ovaj predeo je isušeno krajem devetnaestog veka, a tako obnovljeno zemljište pretvoreno je u poljoprivredno zemljište.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Staro ime grada bilo je Ečed, ali je vremenom preimenovan u Nađečed, što znači „veliki” ili „veliki Ečed” da bi se razlikovao od starog naziva. Oblast je imala bliske veze sa kadetskom granom porodice Batori. Eržebet Batori, mađarska grofica, je odrasla u sada porušenom zamku u gradu.[1] Njeno glavno prebivalište, a kasnije i zatvor, bio je dvorac Čejte, Gornja Mađarska, sada u Slovačkoj, ali je sahranjena u porodičnoj kripti u Ečedu.[2][3]

Gradski dvorac je srušen u osamnaestom veku nakon ustanaka Kuruca.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Godine 2001. 84% gradskog stanovništva se izjasnilo kao Mađari, 16% Romi.[4]

Tokom popisa iz 2011. godine, 91% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, a 20,1% kao Romi (8,8% se nije izjasnilo. Zbog dvojnog identiteta, ukupan broj može biti veći od 100%). Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 5,1%, reformisani 58,6%, grkokatolici 6,4%, nedenominacioni 14,2% (13,6% nije se izjasnilo).[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pallardy, Richard. „Elizabeth Bathory | Biography & Facts”. Encyclopedia Britannica. Arhivirano iz originala 24. 7. 2015. g. 
  2. ^ Gordon, Dee (2017). Bad Girls from History: Wicked Or Misunderstood?. South Yorkshire, England: Pen & Sword Books. ISBN 9781473862845. 
  3. ^ Irma Szádeczky-Kardoss: "Krvava grofica? Ispitivanje života i suđenja Eržebet Batori", prevela Lujza Nehrebeczky, mađarski original publikovan Élet és Tudomány , September 2005
  4. ^ A 2001-es népszámlálás nemzetiségi adatsora
  5. ^ Nagyecsed Imenik mesta

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]