Птице тркачице

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ptice trkačice
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Nadred:
Palaeognathae

Redovi

Struthioniformes
Rheiformes
Casuariiformes
Apterygiformes
Tinamiformes
Aepyornithiformes
Dinornithiformes
Lithornithiformes

Ptice trkačice (lat. Palaeognathae, Ratitae) predstavljaju nadred ptica koje ne lete (sa izuzetkom reda tinamui (lat. Tinamiformes)). To su najveće ptice koje danas žive na zemlji. Iako imaju perje i zakržljale ostatke krila, ne mogu da lete jer su vrlo teške, a i nemaju dovoljno razvijenu „letnu” muskulaturu.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Ptice trkačice imaju na zadnjim rubovima rebara kukaste nastavke koji pristaju na gornji rub sledećeg rebra, što bitno doprinosi čvrstoći njihovog grudnog koša. Što je ptica bolji letač, ta struktura je razvijenija. Međutim, ta osobina je kod ptica trkačica zakržljala i skoro nestala. Zbog tog obeležja ih nazivaju Ratitae. Naziv dolazi od latinske reči ratis što znači splav, čun.

I perje ovih ptica je nešto drugačije građe od ostalih ptica. Perje prvog i drugog reda kod njih nije dovoljno međusobno povezano kukicama, pa je njihovo perje rastresito, nije dovoljno čvrsto povezano i puno je mekše od perja ostalih ptica.

Nijedna vrsta iz redova kazuari (Casuariiformes), kiviji (Apterygiformes), nojevi (Struthioniformes) i nandui (Rheiformes) ne može da leti. Nojevi i nandu još imaju krila koja pre svega imaju ritualnu ulogu, kod drugih su krila značajno smanjena, dok ih moe uopšte nemaju. Dok ptice letačice ne smeju da pređu određenu veličinu jer inače ne bi mogle da polete, ptice trkačice nemaju takvo ograničenje. Povećanje veličine povećava sigurnost od grabljivica. Duže noge im daju veću brzinu, a dugačak vrat im omogućava da dosegnu hranu sa visokog grmlja i stabala. Telo može prihvatiti veće količine hrane jer ne postoji potreba da radi letenja održavaju određenu telesnu težinu. To znači da je varenje sporije, a time i efikasnije.

Mužjaci ptica trkačica leže na jajima. U gnezdu mogu biti jaja jedne ili više ženki. Samo kod nojeva i velikog pegavog kivija ženka takođe leži na jajima.[1]

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Na mnoga pitanja u vezi sa ovim pticama još nema odgovora. Velike rasprave vođene su o tome da li ove ptice, zbog nesposobnosti da lete, primitivnije u odnosu na ostale ptice. Njihov mali mozak se jedva razlikuje od onog kod letačica. I redukovani kostur krila sledi istu šemu kao i kod letačica. Međutim, trkačice u dugim kostima nemaju šupljine ispunjene vazduhom, koje su karakteristične za letačice. Danas mnogi stručnjaci smatraju da su ptice trkačice nastale od ptica koje su mogle da lete.

Prve trkačice živele su još u doba pleistocena. To su bile Lithornithiformes, red ptica koje su podsećale na tinamue. Nandui su poznati od eocena, kazuari od oligocena, moe i tinamui od miocena, a slonovke i kiviji od pleistocena.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

U ptice trkačice spadaju:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Robertson C.J.R. (2003)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Robertson, C.J.R. (2003) "Struthioiformes (Tinamous and Ratites)". In Hutchins, Michael; Jackson, Jerome A.; Bock, Walter J. et al.. Grzimek's Animal Life Encyclopedia. 8 Birds I Tinamous and Ratites to Hoatzins. Joseph E. Trumpey, Chief Scientific Illustrator (2 ed.). Farmington Hills, MI: Gale Group. pp. 57–105. ISBN 978-0-7876-5784-0.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]