Soči
Soči Soči | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Pokrajina | Krasnodarska |
Rejon | Sočinski gradski okrug |
Osnovan | 1838. |
Status grada | 1917. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2019. | 443.644 |
— gustina | 2.509,72 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 35′ 07″ S; 39° 43′ 13″ I / 43.585278° S; 39.720278° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 65 m |
Površina | 176,77 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 354000—354999 |
Pozivni broj | +7 862 |
OKATO kod | 03 426 |
OKTMO kod | 03 726 001 001 |
Veb-sajt | |
http://www.sochiadm.ru/ |
Soči (rus. Сочи, abh. Шəача, adig. Шъачэ) grad je na jugu Rusije, smešten na severoistočnoj obali Crnog mora. Nalazi se na teritoriji Krasnodarske pokrajine, na oko 1.620 km južno od Moskve, i administrativno je sedište Sočinskog okruga.
Sa više od pola miliona stanovnika u aglomeraciji, Soči je treći po veličini grad u pokrajini, odmah posle Krasnodara i Novorosijska. Poznat je i kao „letnja i turistička prestonica Rusije” i jedan je od najznačajnijih privrednih, kulturnih, turističkih i sportskih centara na jugu Rusije.
Grad Soči je bio domaćin XXII zimskih Olimpijskih igara i Svetskog prvenstva u fudbalu 2018. godine.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima (Soči) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Srednji maksimum, °C (°F) | 9,4 (48,9) |
9,8 (49,6) |
12,1 (53,8) |
16,6 (61,9) |
20,2 (68,4) |
24,0 (75,2) |
26,7 (80,1) |
27,1 (80,8) |
24,2 (75,6) |
19,9 (67,8) |
15,1 (59,2) |
11,4 (52,5) |
18,0 (64,4) |
Prosek, °C (°F) | 5,7 (42,3) |
6,0 (42,8) |
8,1 (46,6) |
12,3 (54,1) |
16,0 (60,8) |
20,0 (68) |
22,9 (73,2) |
23,0 (73,4) |
19,6 (67,3) |
15,4 (59,7) |
10,9 (51,6) |
7,8 (46) |
14,0 (57,2) |
Srednji minimum, °C (°F) | 3,1 (37,6) |
3,2 (37,8) |
5,1 (41,2) |
9,0 (48,2) |
12,5 (54,5) |
16,3 (61,3) |
19,2 (66,6) |
19,3 (66,7) |
16,0 (60,8) |
12,1 (53,8) |
7,9 (46,2) |
5,0 (41) |
10,7 (51,3) |
Količina padavina, mm (in) | 179 (70,5) |
118 (46,5) |
109 (42,9) |
116 (45,7) |
93 (36,6) |
91 (35,8) |
122 (48) |
135 (53,1) |
135 (53,1) |
158 (62,2) |
191 (75,2) |
197 (77,6) |
1,644 (647,2) |
[traži se izvor] |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Od 6. do 15. veka oblast kasnijeg grada Soči pripadala je pravoslavnoj kraljevini Abhaziji. Još uvek se mogu naći tragovi jedne vizantijske bazilike iz 11. veka. Od 15. veka ovu oblast su osvojili Turci. Konačno, posle uspešnog rata protiv Turaka, ova oblast je ugovorno prešla pod rusku vlast 1829. godine.
Soči je osnovan 1838. godine pod imenom Aleksandrija kao vojno utvrđenje. 1896. naselje je dobilo rang grada i današnje ime. U Sovjetskom Savezu grad se razvijao kao turističko mesto, naročito nakon što je Staljin u blizini podigao svoju daču.
Opis grada[uredi | uredi izvor]
Klima u Sočiju je izvanredna: blage zime i duga leta. U blizini grada i kupališta na Crnom moru postoje i banje, tako da grad posećuje oko 4 miliona turista godišnje. Leti se održava i filmski festival. Soči leži u jednom izuzetnom predelu u blizini Kavkaza. Sa plaža se vide vrhovi planina stalno pokrivenih snegom. U samom gradu primetna je suptropska vegetacija. Grad je pun parkova i arhitekture u staljinističkom stilu.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2010. živelo 343.285 stanovnika, 14.476 (4,40%) više nego 2002.
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. |
---|---|---|---|---|---|---|
71.307 | 93.461 | 132.744 | 287.353 | 336.514 | 328.809[2] | 343.334 |
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Čačak
- Čeltnam
- Menton
- Rimini
- Espo
- / Ukrajina Kerč
- Trapezunt
- Parnu
- Vejhaj
- Sidon
- Las Pinjas
- Long Bič
- Baden-Baden
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Naučite 10 činjenica o Sočiju, Rusija”. bs.eferrit.com. Pristupljeno 2023-01-30.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.