Antun Miletić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Antun Miletić
Antun Miletić, 2008. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1931-06-30)30. jun 1931.(92 god.)
Mesto rođenjaSlavonski Brod,  Kraljevina Jugoslavija
Naučni rad
PoljeIstorija

Antun Miletić (Slavonski Brod, 30. jun 1931) jugoslovenski i srpski je istoričar i magistar istorijskih nauka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio je petogodišnje vojno ​​školovanje, bio oficir JNA do 31. decembra 1990, kada je penzionisan u činu pukovnik a sa dužnosti načelnika Arhiva oružanih snaga SFRJ i sa zvanjem višeg naučnog saradnika iz oblasti vojne istorije. U jesen 1959. godine započeo je studije istorije.

Posle diplomskog rada Razvoj NOP-a u Slavoniji 1941-1943, premešten je 1. septembra 1964. godine u Vojnoistorijski institut gde je stekao zvanje višeg naučnog saradnika iz oblasti vojne istorije.

Na osnovu svojih knjiga i naučnih radova iz istorije Drugog svetskog rata, posebno na osnovu knjiga Koncentracioni logor Jasenovac, kao i na osnovu zvanja višeg naučnog saradnika, Univerzitet u Prištini mu je priznao naučni stepen magistra istorijskih nauka i odobrio rad na doktorskoj disertaciji Vermaht i partizanski rat.

Od formiranja odbora SANU za sakupljanje građe o genocidu nad srpskim i drugim narodima Jugoslavije, bio je njegov dugogodišnji i jedan od najaktivnijih članova (odbor ukinut 1994. godine).

Član je istorijske komisije Raselovog suda za Jugoslaviju. Jedan od osnivača i predsednik Udruženja za istraživanje genocida i ratnih zločina iz Beograda.

Bio je dugogodišnji saradnik i prijatelj akademika Vladimira Dedijera, predsednika Raselovog suda. Dedijer je Miletiću posvetio svoju knjigu "Vatikan i Jasenovac sa "dubokom zahvalnošću", zbog njegovog rada na istoriji Koncentracionog logora Jasenovac 1941- 1945.

Antun Miletić je do sada objavio 20 knjiga i preko 60 naučih radova i desetine članaka i feljtona u dnevnoj i revijalnoj štampi. Kao saradnik, redaktor, urednik, recenzent ili član redakcionih odbora je i na brojnim drugim projektima.

Živi i radi u Beogradu od 28. novembra 1946. godine.[1]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

Koncentracioni logor Jasenovac III
Koncentracioni logor Jasenovac IV
Istorija Xolokausta Poma

Radovi[uredi | uredi izvor]

  • 'Program uređenja Spomen područja Donja Gradina' - istorijski elaborat, koautor Branko Obućina, Sarajevo, Urbanistički zavod BiH. str. 89, Institut za istoriju;
  • 'Jasenovac' , Feljton, "Novine Komunist" 1986/05/31;
  • 'Jasenovac, Pakao bolesnog uma' , Feljton "Intervju" 1986;
  • 'Jasenovački koncentracioni logor u objavljenim i neobjavljenim dokumentima' , SANU, Beograd, 1988;
  • 'Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945' , Godišnjak Društva istoričara BiH, 1985;
  • 'Logor Jasenovac' , Vladimir Dedijer, Novi prilozi za biografiju Josipa Broza Tita, Rijeka, 1981;
  • 'Mrtvi u Jasenovcu 1941-1945' . VIG 1-2, 1994;
  • 'O bilansu smrti u koncentracionim logorima Jasenovac' , Genocid nad Srbima u svetskom ratu, Beograd, Muzej žrtava genocida Beograd, 1995;
  • 'Neke mere i dejstva Vermahta na Kozari 1941-1942' . Kozara u NOR-u, Prijedor, 1980;
  • 'Pakao, inkvizicija, teror' , Feljton, "Front", 1986;
  • 'Pet pitanja i pet odgovora o jasenovačkom paklu' , Feljton, "Front", 1987;
  • 'Teško do istine' , Politika svet "Eklusive" br. 1, 1990;
  • 'Prilog utvrđivanju imenom broja usmrćenih u koncentracionom logoru Jasenovac' , Jasenovac-sistem ustaških logora smrti, Beograd, Muzej žrtava genocida i Stručna knjiga, 1997.
  • 'Uz 40. godišnjicu proboja logoraša iz Koncentracionog logora Jasenovac' , Feljton, "Komunist", 1985;"

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]