Braničevski upravni okrug

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Braničevski upravni okrug
Položaj
Država Srbija
RegionJužna i istočna Srbija
Istorijske oblastiZvižd, Klisura, Mlava, Požarevačka Morava, Stig, Homolje
Admin. centarPožarevac
Površina3.865 km2
Stanovništvo2022.[1]
 — broj st.156.367
 — gustina st.40,46 st./km2
Pozivni broj+381 (0)12
Opštine i gradovi8
Veliko Gradište
Golubac
Žabari
Žagubica
Kučevo
Malo Crniće
Petrovac na Mlavi
Grad Požarevac
(Kostolac, Požarevac)
Broj naselja189
(4 gradskih i 185 seoska)
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Braničevski upravni okrug se nalazi u istočnom delu Republike Srbije.

Sedište okruga je gradsko naselje Požarevac, poznata raskrsnica puteva, kroz koji i danas vode brojne saobraćajnice. Ima ukupno 183.625 stanovnika (popis 2011). Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u okrugu je živelo 156.367 stanovnika[1]

Sredinom XIX veka, u vreme osamostaljivanja srpske države, Požarevac postaje, pored Kragujevca, druga prestonica kneza Miloša Obrenovića. Knez Miloš Obrenović je još za života podigao sebi, u Požarevcu, spomenike:

Kulturne znamenitosti Braničevskog okruga su:

Prirodne znamenitosti Braničevskog okruga su:

Privredni kapaciteti ovog okruga koncentrisani su u blizini gradova Požarevac i Kostolac.

Načelnik okruga je bio Goran S. Petrović (odlukom Vlade Republike Srbije od 28. juna 2007. godine). Sadašnji načelnik okruga je Aleksandar Đokić (postavljen Rešenjem Vlade RS broj 119-8806/2013 od 16.10.2013. godine)

Teritorijalna organizacija[uredi | uredi izvor]

Braničevski upravni okrug čini jedan grad i sedam opština:

Grb Opština/grad Sedište Površina (km²)[2] Stanovništvo (2022)[3] Broj naselja[2]
Požarevac Požarevac 477 68.648 27
Veliko Gradište Veliko Gradište 344 15.455 26
Golubac Golubac 367 6.599 24
Žabari Žabari 264 9.261 15
Žagubica Žagubica 760 9.712 18
Kučevo Kučevo 721 11.806 26
Malo Crniće Malo Crniće 269 8.986 19
Petrovac na Mlavi Petrovac na Mlavi 655 25.900 34
Braničevski upravni okrug Požarevac 3.857 156.367 189

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2022. u Braničevskom upravnom okrugu živelo je 156.367 stanovnika što je za 27.258 manje (-14,84%) u odnosu na popis iz 2011. godine kada je bilo 183.625 stanovnika. Etničku većinu čine Srbi, a od manjina izdvajaju se Vlasi, Romi i Rumuni.

Etnički sastav prema popisu iz 2022.[3]
Srbi
  
130.250 83,30%
Vlasi
  
8.040 5,14%
Romi
  
4.625 2,96%
Rumuni
  
809 0,52%
Jugosloveni
  
212 0,14%
Makedonci
  
200 0,13%
Hrvati
  
123 0,08%
Crnogorci
  
106 0,07%
Mađari
  
88 0,06%
Muslimani
  
79 0,05%
Bugari
  
56 0,04%
Rusi
  
48 0,03%
Slovenci
  
48 0,03%
Albanci
  
39 0,02%
Ostali
  
593 0,38%
Regionalno
  
56 0,04%
Neizjašnjeni
  
2.746 1,76%
Nepoznato
  
8.249 5,28%
Ukupno156.367

Najveća naselja[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023. 
  2. ^ a b „Opštine i regioni u Republici Srbiji” (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku Srbije. 2020. Pristupljeno 04. 02. 2024. 
  3. ^ a b „Nacionalna pripadnost : podaci po opštinama i gradovima — Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). publikacije.stat.gov.rs. Republički zavod za statistiku Srbije. 2023. Pristupljeno 04. 02. 2024. 
  4. ^ „Starost i pol, podaci po naseljima - Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 25. 5. 2023. Pristupljeno 04. 02. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]