Zgrada prve srpske opservatorije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zgrada prve srpske opservatorije
Zgrada prve srpske opservatorije
Opšte informacije
Mesto Beograd
OpštinaSavski venac
Država Srbija
Vreme nastanka1891.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
beogradskonasledje.rs

Zgrada prve srpske opservatorije se nalazi u Beogradu, u Bulevaru oslobođenja 8. Zbog navedenih kulturno-istorijskih, društvenih i arhitektonskih vrednosti Zgrada prve srpske opservatorije utvrđena za kulturno dobro od velikog značaja 1979. godine.[1]

Istorijat i izgled[uredi | uredi izvor]

Prva srpska opservatorija, Beograd

Zgrada Meteorološke opservatorije sagrađena je 18901891. godine kao paviljon sa spratom manje površine od prizemlja, prema projektu arhitekte Dimitrija T. Leka, a po skici[2] njenog osnivača i upravnika, profesora Milana Nedeljkovića. Zahvaljujući njegovom zalaganju, opservatorija je bila opremljena najsavremenijim mernim instrumentima. Njena izgradnja vremenski se poklapa sa pojavom ove vrste institucija u razvijenijim zemljama Evrope.

Interesovanje za meteorologiju u Srbiji počelo je sredinom 19. veka.[3] Vrlo je verovatno da je Vladimir Jakšić, profesor Beogradskog Liceja i Velike škole, osnivač statistike, prvi čovek koji je u Srbiji počeo da se bavi meteorologijom. Nakon povratka u Beograd sa školovanja u Nemačkoj i Austriji, 1847. godine on je počeo da vrši svakodnevna meteorološka istraživanja i merenja u Beogradu.

U svojim dnevnicima meteoroloških osmatranja, klimatološkim i statističkim radovima Jakšić je ostavio dragocene podatke o klimatskim i hidrološkim pojavama svoga vremena. Osamdesetih godina 19. veka došlo je do osnivanja katedre za astronomiju i meteorologiju na Velikoj školi. Dolazak Milana Nedeljkovića za profesora astronomije i meteorologije predstavlja jedan od najvažnijih momenata u razvoju ove nauke u Srbiji.

Milan Nedeljković kao izvanredni poznavalac tadašnjeg stanja meteorologije u svetu i njenog velikog značaja, kako na polju naučne delatnosti, tako i u razvitku raznih grana privredne delatnosti, razvio je neumornu aktivnost na osnivanju moderne opservatorije za meteorološka i astronomska osmatranja i ispitivanja i na uspostavljanju i održavanju sistematskih meteoroloških osmatranja po celoj teritoriji Srbije, nastavljajući tako pionirsko delo svoga prethodnika na tom polju Vladimira Jakšića.“[4] Prvi zadatak koji je Milan Nedeljković smatrao važnim je bilo podizanje opservatorije i meteoroloških stacija u Srbiji. Njegovim zalaganjima Ministar prosvete, 1887. godine odlučio je da se za kraljevinu Srbiju podigne provizorna meteorološka i astronomska opservatorija u privatnoj kući na Vračaru. U tu svrhu je iskorišćena kuća G. Gajzlera na jugozapadnom Vračaru, danas u ulici Svetozara Markovića broj 63.

Milan Nedeljković je nastavio da vodi živu akciju za podizanje stalne opservatorije Velike škole, pa je zemljište za njeno podizanje dobijeno od Beogradske opštine, na najvišoj tački na Zapadnom Vračaru. Druga važna stvar koju je trebalo rešiti nakon dobijanja zemljišta je bilo podizanje zgrade. U tom cilju Ministarstvo prosvete na Nedeljkovićevo zalaganje je uputilo nacrt objekta Ministarstvu građevina, odnosno arhitektonskom odeljenju ovog ministarstva koje je prema njemu uradilo detaljni plan zgrade. Zgrada je konačno podignuta 1891. godine po projektu arhitekte Dimitrija T. Leka.[5][6]

Izvedena u duhu romantizma, specijalno je projektovana i sagrađena za potrebe meteoroloških i astronomskih osmatranja, što je uslovilo i njeno osobeno arhitektonsko rešenje. Slobodno postavljena u prostoru zgrada je zamišljena kao objekat paviljonskog tipa, oko koje je formiran park. Glavna fasada završava se zupcima koji obrazuju atiku i ogradu terase, postavljene iznad jednog dela potkrovlja, a ostale fasade stepenastim zabatima. Prozori u prizemlju i ulazna vrata su lučno završeni. Dekoraciju fasada čine okviri prozora i ispupčene horizontalne trake na zidovima.

Konzervatorsko-restauratorski radovi završeni su 19871988.

Zgrada meteorološke opservatorije je podignuta gotovo u isto vreme kada i u razvijenim zemljama Evrope. U vreme podizanja predstavljala je prvu namenski podignutu zgradu za meteorološka i astronomska osmatranja u Srbiji.

Meteorološka opservatorija[2][4] osposobljavala je najbolje kadrove u toj oblasti, a kao pedagoški centar ona je zajedno sa katedrom za astronomiju i meteorologiju na Velikoj školi, dala niz priznatih i poznatih stručnjaka. Istorijski značaj ovog objekta je višestruk. Pre svega meteorološka opservatorija reprezentuje domete društva svoga vremana. Gledano u celini, zgrada predstavlja uspelo autorsko, arhitektonsko ostvarenje Dimitrija T. Leka i značajno ostvarenje srpske arhitekture.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograd
  2. ^ a b Nedeljković, Milan (1963). Opservatorija Velike škole meteorološke stacije. Beograd: Dokumentacioni centar Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. 
  3. ^ „Dokumentacioni centar Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.”. 
  4. ^ a b Dobrilović, Borivoje (1963). Katedra za meteorologiju, Sto godina Filozofskog fakulteta. Beograd. 
  5. ^ Ivanović, Marija (2004). „Arhitekt Dimitrije T. Leko, Godišnjak grada Beograda, LI” (PDF). Beograd. Arhivirano iz originala (PDF) 27. 08. 2020. g. Pristupljeno 12. 03. 2017. 
  6. ^ Đurić Zamolo, Divna (2009). Graditelji Beograda 1815-1914. Beograd. str. 208-217. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]