Škotska

Iz projekta Википедија

Skoči na: navigacija, pretraga
Škotska
Scotland (engleski), Alba (škotski gelski)
Застава Шкотске Грб Шкотске
Zastava Grb
Kraljevski moto: Niko me ne izaziva nekažnjen
(latinski: Nemo me impune lacessit
škotski gelski: Wha daur meddle wi me)
Положај Шкотске у Европи
Шкотска
Škotska u Ujedinjenom Kraljevstvu
Jezici koji se koriste kao službeni1 engleski
škotski gelski
Glavni grad Edinburg
Najveći grad Glazgov
Premijer Alekc Calmond
Površina
- Ukupno
- % vode
2. u UK
78.782 km²
1,9%
Stanovništvo
- Ukupno (2001)
- Gustina
2. u UK
5.062.011
64/km²
Osnivanje Kenet I Škotski
(Cináed mac Ailpín), 843.
Valuta Funta sterlinga (£) (GBP)
Vremenska zona UTC, Leti: UTC +1
Nacionalna himna Škotski cvet (Flower of Scotland)
(de facto)
Nacionalni cvet Čičak
Svetac zaštitnik Sveti Andrej (St. Andrew)
Internet domen .uk
Pozivni broj 44

Škotska (engl. Scotland, Alba na škotsko gelskom, Kaledonija na latinskom i keltskom) je nacija na severozapadu Evrope i jedna od konstitutivnih država Ujedinjenog Kraljevstva. Zemlja zauzima severnu trećinu ostrva Velika Britanija i deli kopnenu granicu na jugu sa Engleskom, a ograničena je Severnim morem na istoku, Atlantikom na severu i zapadu te Severnim kanalom i Irskim morem na jugoizapadu.

Kraljevstvo Škotska je bilo nezavisna država do 1. maja 1707, kada je Ukazom o ujedinjenju ušlo u zajednicu sa Kraljestvom Engleskom i stvorilo Kraljevinu Veliku Britaniju.

[uredi] Istorija

Za više informacija pogledajte Istorija Škotske.

Prvi pisani dokumenti o Škotskoj javljaju se još u vreme Rimskog carstva. Škotski krajevi, ili provincije, kako su bili zvani granični krajevi Carstva ostao je zapamćen kao „neosvojivi“. Naime Škotska je u to vreme bila paganska zajednica, njeni ratnici strašili su rimske legije, koje se i ovako nisu snalazile u brdovitom Škotskom krajoliku. Rimski imperatori su naredili da se izgradi utvrdni zid duž Škotske granice kako bi se rimske trupe zaštitile od hordaških upada Škota. „Provincija Severna Engleska“ ostala je slobodna, odupirala se Rimskim navalama vekovima i na kraju u tome i uspela.

Drugi značajan period Škotske istorije je dugogodišnja borba za samostalnost. Rat sa Engleskom, koji je trajao dugi niz godina u obliku borbe na vojnom, diplomatskom i ekonomskom polju. U toj borbi najviše se isticao Vilijam Valas. Valas se borio za Škotsku slobodu. O njemu su pisane mnoge pesme i priče, a u devedesetim je snimljen i film „Hrabro srce“. U tom ratu mnogi od Škotskih plemića su pali. Najtragičnija je pogibija kraljice Meri, u nekim pričama ona je bila nazvana „Kraljica Škota“. Škotska je dala mnoge živote u toj borbi, na kraju ispostaviće se sudbonosnoj za Škotski narod.

[uredi] Geografija

Za više informacija pogledajte Geografija Škotske.

Škotska po geografskom položaju spada u regiju Zapadne Evrope. U Kraljevini Velike Britanije zauzima severnu oblast, njena Šetlandska ostrva predstavljaju najsverniju tačku Ujedinjenog Kraljevstva. Škotska je zemlja brda i velikih dolina, sa svojom veoma razuđenom obalom čini najmlađi deo ostrvskog kopna. Predeli netaknute prirode predstavljaju pravi raj za sve one koji su ljubitelji prirode. Škotska važi za jednu od zemalja Evrope sa najočuvanijom prirodom.

[uredi] Kultura

Za više informacija pogledajte Kultura Škotske.

Veoma tradicionalna i zatvorena (konzervativna) kultura i stil življenja Škota omogućili su da se mnoga tradicionalna obeležja sačuvaju i dan danas. Kilt je Škotska narodna nošnja koja se nosila u srednjem veku, a mnogi Škoti je i dan danas oblače za svečane prilike.