Pređi na sadržaj

Južna riba (sazvežđe)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Južna riba
Sazvežđe
Južna riba
Latinsko imePiscis Austrinus
SkraćenicaPsA
GenitivPiscis Austrini
Simbolizujeribu koja je spasila egipatsku boginju Izidu
Rektascenzija22
Deklinacija-30
Površina245 sq. deg. (60)
Najsjajnija zvezdaAlfa Južne ribe (1,16m)
Meteorski rojeviPiscis austrinidi
Susedna
sazvežđa
Vidljivo u rasponu +55° i −90°.
U najboljem položaju za posmatranje u 21:00 čas u oktobru.
Južna riba (označena kao Piscis Meridionalis na slici) na Merkatorovom zvezdanom globusu

Južna riba (lat. Piscis Austrinus) je jedno od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih sazvežđa. U drevnom Egiptu je smatrano da predstavlja ribu koja je spasila boginju Izidu. Povezuje se i sa sazvežđem Ribe, u smislu da Ribe predstavljaju potomstvo Južne ribe. Na slikama se često prikazuje kako pije vodu koja teče iz vrča Vodolije.

Ovom sazvežđu su pripadale i zvezde koje je holandski astronom Petar Plancije u 16. veku izdvojio u sazvežđa Ždral i Mikroskop.

Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]

Naziv Južna riba potiče iz vavilonskog sazvežđa jednostavno poznatog kao Riba (MUL.KU).[1][2] Profesor astronomije Bradli Šefer je predložio da su drevni posmatrači mogli da vide ovo sazvežđe južnije kao Mi Južna Riba da bi definisali obrazac koji je izgledao kao riba.[3] Zajedno sa orlom Akvilom, vranom Korvusom i vodenom zmijom Hidrom, Južna riba je predstavljena starim Grcima oko 500. godine pre nove ere; sazvežđa su označavala letnji, odnosno zimski solsticij.[4]

Zvezde[uredi | uredi izvor]

NGC 7314, spiralna galaksija u Južnoj ribi

Najsjajnija zvezda ovog sazvežđa je alfa Južne ribe (Fomalhaut, „usta kita“) — zvezda A klase sa glavnog niza. Sa magnitudom 1,16, Fomalhaut je 18. najsjajnija zvezda na nebu. Pripada Kastorovoj grupi zveda, zajedno sa Kastorom, Vegom i 13 drugih zvezda. U orbiti oko Fomalhauta se nalazi prva ekstrasolarna planeta snimljena u vizuelnom delu spektra. Nalazi se na 25 svetlosnih godina od Zemlje.

Na udaljenosti od jedne svetlosne godine od Fomalhauta i 24,9 svetlosnih godina od Sunca, nalazi se promenljiva zvezda TW Južne ribe koja takođe pripada Kastorovoj grupi zvezda a moguće je da je i gravitaciono povezana sa Fomalhautom.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

U Južnoj ribi se od objekata dubokog neba nalaze samo različite, relativno slabe galaksije, uključujući spiralne galaksije NGC 7314, NGC 7172, NGC 7130 i NGC 7214.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Verities 4: Meta-Genetics”. Ancestral Memories. Arhivirano iz originala 2017-12-12. g. Pristupljeno 2017-12-12. 
  2. ^ Christoforou, Peter. „Star Constellation Facts: Piscis Austrinus”. Astronomy Trek. Pristupljeno 5. 4. 2018. 
  3. ^ Schaefer, Bradley E. (2002). „The latitude and epoch for the formation of the southern Greek constellations”. Journal for the History of Astronomy. 33, part 4 (113): 313—50. Bibcode:2002JHA....33..313S. ISSN 0021-8286. S2CID 122459258. doi:10.1177/002182860203300401. 
  4. ^ Frank, Roslyn M. (2015). „10: Origins of the "Western" Constellations”. Handbook of Archaeoastronomy and Ethnoastronomy. New York City: Springer. str. 147—163. Bibcode:2015hae..book.....R. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]