Arsen Karađorđević
![]() | Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Arsen Karađorđević | |
---|---|
![]() Knez Arsen Karađorđević | |
Lični podaci | |
Puno ime | Arsenije Karađorđević |
Datum rođenja | 16. april 1859. |
Mesto rođenja | Temišvar, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | 19. oktobar 1938.79 god.) ( |
Mesto smrti | Pariz, Francuska |
Porodica | |
Supružnik | Aurora Pavlovna Demidova |
Potomstvo | Pavle Karađorđević |
Roditelji | Aleksandar Karađorđević Persida Nenadović |
Dinastija | Karađorđevići |
![]() |
Arsenije Karađorđević (Temišvar, 4/16. april 1859 — Pariz, 19. oktobar 1938) bio je sin kneza Aleksandra Karađorđevića i kneginje Perside (rođene Nenadović), rođeni brat kralja Petra I.
Biografija[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/60/Petar_arsen_zorka.jpg/200px-Petar_arsen_zorka.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/ab/Arsen_Kara%C4%91or%C4%91evi%C4%87.jpg/220px-Arsen_Kara%C4%91or%C4%91evi%C4%87.jpg)
Školovao se u Parizu i Petrogradu gde je i dobio visoko vojničko obrazovanje, na Konstantinskoj oficirskoj akademiji. Akademiju je zavrio sa činom konjičkog potporučnika 1877. godine posle čega je služio u Ruskoj vojsci.
Od 1883. do 1885. godine služio je kao oficir francuske vojne ekspedicije u Tonkinu. Tokom borbi bio je ranjavan ali je pokazao izvanrednu hrabrost o kojoj je pisala tadašnja francuska štampa. Četiri naredne godine provodi u Petrovgradu a onda stupa u Legiju stranaca. Pored hrabrosti pokazao je i izvanredno komandovanje.
Otac mu je preminuo 1885. Iz nekog razloga knez Aleksandar Karađorđević nije bio zadovoljan ni njime, ni njegovim starijim bratom Petrom, pa ih je u testamentu obojicu isključio iz nasledstva i skoro sve ostavio svom srednjem preživelom sinu Đorđu. Pre svoje smrti Đorđe je očevinu ostavio Arsenu. Ovaj podatak je Arsenov sin knez Pavle pronašao tek oko 1970. godine u arhivama svog oca, i na osnovu dokumenata iz te arhive je zaključio da je Đorđe izgleda bio najsposobniji među braćom.[1]
Oženio se kneginjom Aurorom Pavlovom Demidov di San Donato 1. maja 1892. godine u Petrogradu, i sa njom imao sina Pavla. Smatralo se da se Arsen njome oženio u Kijevu, ali je njegov sin Pavle tokom prepiske sa Kostom St. Pavlovićem rekao da je to greška, i da su se zapravo venčali u Petrogradu.[2] 1895. se razveo od kneginje Aurore, koja je 1905. preminula. Sina Pavla poveravaju knezu Petru koji je živeo u Ženevi.
Oženio se po drugi put Gitom Genčić koja se nakon pada Obrenovića razvela od Đorđa Genčića i po treći put udala za brata kralja Petra Prvog.
U rusko-japanskom ratu 1905. godine komanduje konjičkim pukom. U boju kod Mukdena iskazuje veliku hrabrost i bila odlikovan najvišim ruskim odlikovanjem - zlatnom sabljom i biva unapređen u čin generala, načelnika kavaleriske divizije.
U maju 1911. pristupa organizaciji "Crna ruka".
U Prvom i Drugom balkanskom ratu učestvovao je kao komandant konjičke divizije i borio se, kao i uvek u prvim redovima, u bitkama kod Kumanova, Bitolja i Bregalnice. Nakon pokazane hrabrosti bio je veoma popularan u narodu da je čak postao problem za kralja Petra I, koji je zatražio da mu se naredi da ode iz Srbije. Razočaran odlazi u Rusiju gde ponovo učestvuje u borbama i to kao general Carske garde.
Nakon oktobarske revolucije biva uhapšen i sudi mu se pred sovjetski sud građana i vojnika. Nakon oslobađajuće presude napušta Rusiju i ostatak života provodi u Francuskoj. Poslednji put boravi u Beogradu nakon atentata na kralja Aleksandra.
Bio je učesnik devet ratova i imao je četrnaest dvoboja. Od svih oficira u srpskoj istoriji imao je najveći broj odlikovanja.
Nakon smrti u Parizu, njegov sin Pavle Karađorđević, tada prvi namesnik, uz najviše državne počasti sahranio ga je u kripti crkve Sv. Đorđa na Oplencu. Đorđe Genčić je preminuo istog dana kad i on.
Titule i priznanja[uredi | uredi izvor]
- 16. april 1859-15. jun 1903: Njegovo Visočanstvo knez Arsen Karađorđević
- 15. jun 1903- 1. decembar 1918: Njegovo Visočanstvo knez Arsen Karađorđević od Srbije
- 1. decembar 1918- 19. oktobar 1938: Njegovo Kraljevsko Visočanstvo knez Arsen Karađorđević od Jugoslavije
Odlikovanja[uredi | uredi izvor]
Domaća odlikovanja[uredi | uredi izvor]
Orden Dvoglavog Belog orla petog stepena - Dodelio njegov brat Petar I Karađorđević 6. avgusta (24. jula) 1903.[3]
Orden Karađorđeve zvezde, Kraljevina Srbija
Orden Karađorđeve zvezde sa mačevima, Kraljevina Srbija
Orden Belog orla, Kraljevina Srbija
Orden Jugoslovenske krune, Kraljevina Jugoslavija
Medalje i spomenice[uredi | uredi izvor]
Medalja za hrabrost (1912), (Kraljevina Srbija)
Medalja za hrabrost (1913),(Kraljevina Srbija)
Spomenica na rat 1913. godine, (Kraljevina Srbija)
Strana odlikovanja[uredi | uredi izvor]
Orden svetog Vladimira, Ruska Imperija
Orden svetog Stanislava, Ruska Imperija
Orden svetog Đorđa, Ruska Imperija
Zlatno oružje za zasluge, Ruska Imperija
Orden Karola I, Kraljevina Rumunija
Orden Svetog Petra Cetinjskog, Kraljevina Crna Gora
Spomenica rusko-japanskog rata, Ruska Imperija
Spomenica drugog francusko-vijetnamskog rata, Treća Francuska Republika
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
8. Petar Jovanović | ||||||||||||||||
4. Karađorđe Petrović | ||||||||||||||||
9. Marica Jovanović | ||||||||||||||||
2. Aleksandar Karađorđević | ||||||||||||||||
5. Jelena Petrović | ||||||||||||||||
1. Arsen Karađorđević | ||||||||||||||||
12. Jakov Nenadović | ||||||||||||||||
6. Jevrem Nenadović | ||||||||||||||||
3. Persida Karađorđević | ||||||||||||||||
14. Mladen Milovanović | ||||||||||||||||
7. Jovanka Nenadović | ||||||||||||||||
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- Iz nekog razloga njegov otac knez Aleksandar Karađorđević nije bio zadovoljan ni njime, ni njegovim starijim bratom Petrom, pa ih je u testamentu obojicu isključio iz nasledstva i skoro sve ostavio svom srednjem preživelom sinu Đorđu. Pre svoje smrti Đorđe je očevinu ostavio Arsenu. Ovaj podatak je Arsenov sin knez Pavle pronašao tek oko 1970. godine u arhivama svog oca, i na osnovu dokumenata iz te arhive je zaključio da je Đorđe izgleda bio najsposobniji među braćom.[1]
- Bio je visok oko 1,74m.[4]
- On i Đorđe Genčić su preminuli istog dana, a obojica su u jednom trenutku života bili oženjeni Gitom Genčić.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Kosta St. Pavlović (jun 1980). „Dvadesetpetogodišnja prepiska sa knezom Pavlom (1950—1976)” (PDF). 27mart.com. str. 10. Pristupljeno 29. novembar 2022.
- ^ Kosta St. Pavlović (jun 1980). „Dvadesetpetogodišnja prepiska sa Knezom Pavlom (1950—1976) (6. strana)” (PDF). 27mart.com. Pristupljeno 21. januar 2023. „Moji roditelji venčali su se u Petrogradu, a ne u Kijevu.”
- ^ Petar I Karađorđević (24. jul 1903). „Službeni deo”. digarhiv.nbs.rs. Novine srpske. „Kolona skroz levo ispod proglasa o protokolu.”
- ^ Na ovoj razglednici su Arsen, Pavle i kralj Aleksandar iste visine, a Pavle i Aleksandar su bili oko 1,74 m