Pređi na sadržaj

Berkasovo

Koordinate: 45° 09′ 01″ S; 19° 15′ 47″ I / 45.15037° S; 19.26307° I / 45.15037; 19.26307
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Berkasovo
Dom kulture
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSremski
OpštinaŠid
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1.115
 — gustina54/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 09′ 01″ S; 19° 15′ 47″ I / 45.15037° S; 19.26307° I / 45.15037; 19.26307
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina149 m
Površina20,6 km2
Berkasovo na karti Srbije
Berkasovo
Berkasovo
Berkasovo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj22242
Pozivni broj022
Registarska oznakaŠI

Berkasovo (panonskorusinski: Беркасов) je naselje u opštini Šid, u Sremskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 1115 stanovnika. U njegovoj blizini se nalaze ostaci istoimene tvrđave iz srednjeg veka.

Ovde se nalaze Srpska pravoslavna crkva Svetih Petra i Pavla u Berkasovu i Manastir Svete Petke. U blizini se nalazi izletište Lipovača.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Naselje Berkasovo je smešteno u delu doline potoka Šidina gde počinje sremska lesna zaravan, na prosečno 149 m. n.v. Osnova naselja uzduženog je oblika i linearne strukture. Obuhvata tri dela : Gladnoš, Staro Berkasovo i Novo Berkasovo. Teritorija susednog Šida se proširila obuhvatajući i deo Berkasova.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Staro naselje prvi put se spominje u papskim dokumentima iz XIII veka; u XV v. to je grad sa tvrđavom pod nazivom Despotovac. Savremeno selo pominje se 1733. godine.[1] Sofronije Podgoričanin je osveštao srpsku pravoslavnu crkvu u selu. Bila je posvećena Sv. Petru i Pavlu.[2] Selo je pripadalo u 18. veku unijatskom vladičanstvu u Šidu.[3] Mesto je 1885. godine pripadalo Erdevičkom izbornom srezu sa svojih 572 žitelja.[4]

Manifestacije[uredi | uredi izvor]

U Berkasovu se tradicionalno održavaju manifestacije "Dani Sv. Petke" i "Sremska vinijada".[1]

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Berkasovo živi 987 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,9 godina (39,4 kod muškaraca i 42,2 kod žena). U naselju ima 490 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,51.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 1.156
1953. 1.235
1961. 1.214
1971. 1.213
1981. 1.217
1991. 1.103 1.088
2002. 1.228 1.258
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Srbi
  
841 68,48%
Rusini
  
184 14,98%
Jugosloveni
  
51 4,15%
Hrvati
  
47 3,82%
Slovaci
  
21 1,71%
Mađari
  
6 0,48%
Rusi
  
2 0,16%
Romi
  
2 0,16%
Ukrajinci
  
1 0,08%
Muslimani
  
1 0,08%
Makedonci
  
1 0,08%
nepoznato
  
61 4,96%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Marko V. Milošević, Leksikon nacionalnih parkova Srbije - Fruška gora. . <Београд. 2016. pp. 35. 
  2. ^ Horvat, Rudolf. Srijem - naselja i stanovništvo. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. str. 38. ISBN 953-6659-04-2. 
  3. ^ "Školski list", Sombor 1. decembar 1866.
  4. ^ "Zastava", Novi Sad 1885. godine
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]