Bovan (Aleksinac)
Bovan | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Nišavski |
Opština | Aleksinac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 554 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 38′ 03″ S; 21° 43′ 05″ I / 43.634166° S; 21.718166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 286 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 018 |
Registarska oznaka | AL |
Bovan je naselje u Srbiji u opštini Aleksinac u Nišavskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 554 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 690 stanovnika).
Bovan leži pored istoimenog jezera, između Sokobanjske i Aleksinačke kotline u Bovanskoj klisuri, koja spaja Sokobanjsku kotlinu sa Južnim Pomoravljem.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Sudeći po imenu koje je prvobino glasilo Bolvan, naselje je starosrpsko iz ranog srednjeg veka. Bolvan je staroslovenska reč i znaci kip. Ime ukazuje da je tu postojalo naselje iz vremena stare slovenske vere sa hramom u kome se nalazio kip nekog božanstva.[1]
U Bovanu je bilo glavno skladište soli koja je dolazila iz Ugarske. Godine 1395. kneginja Milica odredila je da se manastiru Sv Pantelejmon na Svetoj gori daje godišnje iz Bovana 500 "krušaca" soli. U to vreme pominje se Bovan kao pogranična tvrđava. U proleće 1413. zauzeo je Bovan sultan Musa, a u novembru 1443. potukao je Hunjadi sa udruženom srpskom i mađarskom vojskom u njegovoj blizini tursku vojsku.
Kod sela Bovan nalazi se Jerinin grad, nastao verovatno na mestu rimskog kastruma Praesidium Pompei. Ne zna se kad je osnovan. Bio je to manji grad izdužene pravougaone osnove, ozidan kamenom. Očuvano je nešto zidova u ruševinama. Najbolje se drži prva kula, još uvek visoka preko 5 metara.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Bovan živi 491 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,1 godina (47,8 kod muškaraca i 50,4 kod žena). U naselju ima 181 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 1 | ||
80+ | 9 | 20 | ||
75—79 | 12 | 25 | ||
70—74 | 18 | 21 | ||
65—69 | 25 | 23 | ||
60—64 | 30 | 27 | ||
55—59 | 26 | 20 | ||
50—54 | 23 | 26 | ||
45—49 | 22 | 17 | ||
40—44 | 13 | 15 | ||
35—39 | 12 | 13 | ||
30—34 | 10 | 12 | ||
25—29 | 15 | 8 | ||
20—24 | 16 | 18 | ||
15—19 | 15 | 11 | ||
10—14 | 7 | 12 | ||
5—9 | 10 | 8 | ||
0—4 | 6 | 7 | ||
Prosek : | 47,8 | 50,4 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 247 | 53 | 159 | 31 | 4 | 0 |
Ženski | 257 | 32 | 166 | 56 | 3 | 0 |
UKUPNO | 504 | 85 | 325 | 87 | 7 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 125 | 56 | 0 | 7 | 21 |
Ženski | 58 | 37 | 0 | 0 | 6 |
UKUPNO | 183 | 93 | 0 | 7 | 27 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 7 | 6 | 9 | 3 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 7 | 0 | 1 |
UKUPNO | 7 | 6 | 16 | 3 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 3 | 2 | 8 |
Ženski | 1 | 0 | 0 | 1 | 3 |
UKUPNO | 1 | 0 | 3 | 3 | 11 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 2 |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Bovansko jezero
-
Vikendice
-
Vikend naselje 2022.
-
Odbojka na pesku
-
Deo naselja
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Srednjovekovni grad Bolvan”. Arhivirano iz originala 13. 02. 2009. g. Pristupljeno 01. 10. 2007.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Tekst dr. Milana Kašanina, direktora Galerije Fresaka za Enciklopediju Jugoslavije Jugoslavenskog leksikografskog zavoda - Zagreb 1982
- Deroko, Aleksandar (1950). Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji. Beograd: Prosveta.
- Milan Đ. Milićević: „Kneževina Srbija“ - Beograd 1876, str. 786.