Glogonj
Glogonj | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Južnobanatski |
Grad | Pančevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | 3012 |
— gustina | 67/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 59′ 09″ S; 20° 31′ 20″ I / 44.985833° S; 20.522333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 75 m |
Površina | 47,2 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 26202 |
Pozivni broj | +381 (0)13 |
Registarska oznaka | PA |
Glogonj je seosko naselje koje se nalazi na teritoriji grada Pančeva, u Južnobanatskom okrugu Autonomne Pokrajine Vojvodine, u Republici Srbiji. Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine, u Glogonju živi 3012 stanovnika.[1]
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se u severozapadnom delu grada Pančeva, udaljen je 20 km od Pančeva — na 44° 59' SFŠ i 20° 33' IGŠ. Nalazi se na nadmorskoj visini od 75 m na kontaktu aluvijalne ravni reke Tamiš i banatske lesne terase. Spada u grupu pribrežnih potamiških naselja i graniči se sa atarima naselja: Sefkerin, Crepaja, Jabuka i područjem grada Beograda.
Po pitanju reljefa Glogonj se prostire na dve morfološke celine: aluvijalnoj ravni Tamiša i lesnoj terasi. Aluvijalna ravan zauzima najniže delove atara ležeći između leve obale Tamiša i dela banatske lesne terase na nadmorskoj visini od 73 m.
Lesna terasa zauzima najveći deo Glogonja sa nadmorskom visinom 75-79 m. Na području Glogonja konstatuju se znatne količine podzemne vode kao i površinskih tokova, te se Glogonj snabdeva vodom iz tri bunara sa dubine od 96 metara.
Na teritoriji Glogonja Tamiša ima mali pad što je razlog njegovog krivudanja, nastalih okuka i mrtvaja. Njegov visok vodostaj stvara opasnost od čestih poplava. Na području atara Glogonja preovladava u strukturi zemljišta černozem karbonatni, ritske crnice i smonice zaslanjene ili sa zaslanjenim pegama, kao i zaslanjeno tlo solonjec oko Tamiša.
Naselje[uredi | uredi izvor]
Glogonj spada u grupu potamiških naselja sa pravilnijim topografskim površinama. Naselje ima pravougaoni oblik,(dužine 2000, a širine 800 metara ) sa pravolinijskim i unakrsno postavljenim ulicama. Spada u naselja panonskog tipa, kuće su ušorene i centar naselja je proširen.
Širina ulica je 20-40 m i seku se pod pravim uglom. Glavnom ulicom prolazi put koji spaja Pančevo sa Zrenjaninom i Novim Sadom.
Postoji 6 ulica koje se pružaju po dužini u smeru severozapad / jugoistok; U ovom trenutku nose sledeća imena: Tamiška, Oslobođenja, ”1. Maj“, Školska, Mlinska i “4. oktobar”.
Na severozapadnom kraju sela je prva poprečna ulica (koja ima kuće samo sa jedne strane) po imenu Utrinska — pruža se od jugozapada ka severoistoku, a za njom slede: Partizanska, ”29. novembra”, Proleterska, Beogradska, JNA, “8. marta”, Borisa Kidriča i Žarka Zrenjanina. Sam centar sela nosi ime -Trg Maršala Tita.
Ravničarski tip naselja je uslovio njihovo presecanje pod pravim uglom te su formirani kvadrati — kvartovi nejednakih površina. Svaka kuća ima dvorište sa ekonomskim zgradama i povrtnjak ili voćnjak u dubini.
U centru sela nalazi se park pravougaonog oblika (210x170 metara). Staze su izbetonirane 1988. godine (pre toga nije bilo nikakve podloge) i seku park po dijagonalama, dok ga druge polove po dužini i širini.
Naselje ima osnovnu školu i ambulantu, postoje svi primarni komunalni objekti, sprovedena je elektrifikacija, gasifikacija sela, vodovod, telefonske linije...
Ovde se nalazi Omladinska organizacija Glogonj.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Na teritoriji Glogonja najznačajnija privredna delatnost je poljoprivreda. Atar je pravougaoni ukupne površine 4291,5 ha, a samo poljoprivredno zemljište zahvata 4086,7 ha. Od obradivih površina najveći deo je pod njivama 3036,1ha ili 74,3%. I neobradivo poljoprivredno zemljište zahvata znatnu teritoriju: pašnjaci 324.8ha, šume 548.5ha, dok neplodno zemljište zahvata 308,9ha.
Od ukupnih zemljišnih površina u vlasništvu privatnog sektora je 2052.6 ha (47,8%), dok Društveni sektor zahvata 2238.9ha (52,2%).
Na teritoriji atara Glogonja u setvenoj strukturi preovladavaju ratarske kulture. Gaje se prvenstveno žita: pšenica, kukuruz i ječam.
Kod industrijskog bilja najzastupljeniji su suncokret, soja i šećerna repa. Od povrtarskih kultura najviše se gaje krompir (razvijena je proizvodnja mladog krompira ), pasulj, crni luk, paradajz, paprika. Deo ove proizvodnje namenjen je pijacama u Pančevu i Beogradu. Stočarstvo je uglavnom u opadanju i zastupljeno je pre svega u individualnom sektoru.
Tabela[uredi | uredi izvor]
Brojno stanje stoke po popisima iz 1981. i 1991. godine.
Godina | Svinje | Goveda | Konji | Ovce | Živina |
1981. | 2.370 | 168 | 121 | 334 | 17.800 |
1991. | 1.732 | 28 | 24 | 137 | 11.353 |
Društveno poljoprivredno preduzeće „Glogonj“ u sastavu PIK-a „Tamiš“ poseduje (podaci iz 1991) ukupno 1237 ha obradivog zemljišta. Gaje se uobičajene ratarske kulture i to prvenstveno žita. Najveće površine su pod pšenicom (383ha), kukuruzom (309ha), ječmom (38ha). Od industrijskog bilja gaji se suncokret (123ha), soja (156ha), šećerna repa (128ha).
Tamiš[uredi | uredi izvor]
Tamiš je nekada bio pritoka Tise, ali je vremenom pomerao svoje ušće na jug i postao pritoka Dunava. Ušće mu je bilo kod današnje otoke Karaš. Donoseći dosta vode iz gornjeg toka, često se ponaša kao podivljala reka. Zbog malog pada i plitkog korita veoma se mnogo razlivao. Zasipajući svoje ušće i izlivanjem iz korita, on se novim putevima usmerio ka Dunavu na nekoliko mesta:
- kao Karaš i Dunavac severozapadno od Opova;
- kao Vizelj južno od Borče ;
- kao Sibnica jugoistočno od Ovče i
- kao Tamiš kod Pančeva (glavno ušće ).
Vizelj (mađarski- vodotok) uliva se u Dunav na dva mesta :
- kao Dunavac, severno od Beograda i
- kao Kalovita, južno od Ovče.
Vizelj i Kalovitu povezuje Sebeš.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2002. bilo je 3178 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 3475 stanovnika).
U naselju Glogonj živi 2575 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,6 godina (38,6 kod muškaraca i 40,7 kod žena). U naselju ima 1003 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,17.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 10 | 18 | ||
80+ | 41 | 40 | ||
75—79 | 38 | 55 | ||
70—74 | 46 | 78 | ||
65—69 | 85 | 95 | ||
60—64 | 82 | 86 | ||
55—59 | 75 | 84 | ||
50—54 | 121 | 115 | ||
45—49 | 155 | 126 | ||
40—44 | 114 | 126 | ||
35—39 | 107 | 99 | ||
30—34 | 116 | 101 | ||
25—29 | 109 | 90 | ||
20—24 | 137 | 113 | ||
15—19 | 152 | 107 | ||
10—14 | 79 | 90 | ||
5—9 | 76 | 76 | ||
0—4 | 68 | 68 | ||
Prosek : | 38,6 | 40,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.388 | 443 | 845 | 72 | 28 | 0 |
Ženski | 1.333 | 242 | 853 | 213 | 24 | 1 |
UKUPNO | 2.721 | 685 | 1.698 | 285 | 52 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 663 | 95 | 0 | 0 | 294 |
Ženski | 265 | 46 | 0 | 0 | 89 |
UKUPNO | 928 | 141 | 0 | 0 | 383 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 12 | 85 | 61 | 5 | 35 |
Ženski | 2 | 2 | 40 | 15 | 5 |
UKUPNO | 14 | 87 | 101 | 20 | 40 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 2 | 11 | 21 | 6 | 7 |
Ženski | 2 | 4 | 9 | 20 | 31 |
UKUPNO | 4 | 15 | 30 | 26 | 38 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 7 | 0 | 0 | 22 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 7 | 0 | 0 | 22 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Srbiji 2011 – Starost i pol — Republički zavod za statistiku, Beograd. 2012. ISBN 978-86-6161-028-8.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)
- Satelitska mapa (Wikimapia)
- Gugl satelitska mapa (Maplandia)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)
- Prezentacija sela — Glogonj
- Mesna zajednica Glogonj
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Statistički podaci — Pokrajinski zavod za statistiku, Statistički bilten 206, Novi Sad 1991.