Pređi na sadržaj

Dobrinja I

Koordinate: 43° 49′ 18″ S; 18° 21′ 18″ I / 43.82180° S; 18.35500° I / 43.82180; 18.35500
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dobrinja I
Administrativni podaci
GradIstočno Sarajevo
OpštinaIstočna Ilidža
Geografske karakteristike
Koordinate43° 49′ 18″ S; 18° 21′ 18″ I / 43.82180° S; 18.35500° I / 43.82180; 18.35500
Dobrinja I na karti Istočnog Sarajeva
Dobrinja I
Dobrinja I
Dobrinja I na karti Istočnog Sarajeva

Dobrinja I je istočnosarajevska gradska četvrt i urbani centar opštine Istočna Ilidža i Grada Istočno Sarajevo, Republika Srpska, BiH. Na Dobrinji I se nalazi Gradsko šetalište Dr Miodrag Lazić, koji zajedno sa Trgom Srbija, u opštini Istočno Novo Sarajevo, predstavlja urbano jezgro Grada Istočno Sarajevo. Dio Dobrinje I arbitražnom odlukom pripada opštini Novi Grad u Gradu Sarajevu, FBiH.

Karakteristike

[uredi | uredi izvor]

Dobrinju krasi jedno od najljepših sarajevskih šetališta Dr Miodrag Lazić, koje nosi ime po ljekaru koji je spašavao živote ranjenika tokom ratnih zbivanja. Po ovom znamenitom ljekaru je dobio ime i Trg na istoimenom šetalištu, gdje se pored gradske fontane nalazi i Lazićeva spomen - bista.U naselju Dobrinja se nalaze i brojne druge najznačajnije gradske i državne ustanove i institucije poput Autobuske stanice Grada Istočno Sarajevo, Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Institut za Standardizaciju, Služba za poslove sa strancima, Muzička škola ,,Basics Sarajevo, Zavod za zapošljavanje Filijala Istočno Sarajevo - Boro Istočna Ilidža, Turistički info-centar Istočna Ilidža Turističke agencije Istočno Sarajevo i dr. Od 1995 godine naselje krasi i Hram Vasilija Ostroškog, čija je gradnja započeta 1989. godine. Ovaj velelepni Hram u bordo boji je postao jedan od najznačajnijih simbola Dobrinje, Istočnog Sarajeva i Sarajeva.

Istorija

[uredi | uredi izvor]

Pored Dobrinje IV, ovo naselje je jedini dio gradske urbane zone predratnog Sarajeva koji je ostao u Republici Srpskoj. Prije ratnih dešavanja Dobrinja I je bila dio sarajevske opštine Novi Grad.

Dobrinja je kao urbano gradsko naselje nastala za potrebe sarajevskih Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, a dio koji nosi naziv Dobrinja I izgrađen je početkom olimpijade, dok je dio koji danas simoliše centar Istočnog Sarajeva, izgrađen i useljen posljednju deceniju.[1] Dobrinja I je tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata bila poprište gradskih borbi, a kroz nju je prolazila prva linija odbrane Srpskog Sarajeva u ovom dijelu grada.[2]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

U naselju Dobrinja I nalazi se Hram Svetog Vasilija Ostroškog koji predstavlja jedan od glavnih simbola Istočnog Sarajeva. Na Dobrinji I se nalazi Osnovna škola "Petar Petrović Njegoš", koja je posle potpisivanja Dejtona prenijeta sa Ilidže i nastavlja pravnu tradiciju tri ilidžanske osnovne škole.

Položaj

[uredi | uredi izvor]

Naselje se nalazi u centralnom dijelu Istočnog Sarajeva, a oivičeno je ulicama Akademika Petra Mandića, dok najveći dio naselja predstavlja Trg i Gradsko šetalište Dr Miodrag Lazić. Sa istočne strane naselja se nastavlja na Dobrinju IV, sa kojom čini jednu Mjesnu zajednicu Dobrinja (koja se posljednjih godina naziva i srpska ili Nova Dobrinja), sa sjeverne strane je granica sa Federacijom BiH gdje se nadovezuje sa Bulevarom i šetalištem na Dobrinji II u opštini Novi Grad Sarajevo, sa zapadne je Aerodromsko naselje, dok se naselje Lukavica nalazi na južnoj strani, gdje se Gradsko šetalište dr Miodrag Lazić uskoro spaja modernom pasarelom sa Trgom Srbija, čime se centar Istočnog Sarajeva zaokružuje u jednu lijepu i urbanu cjelinu. U dijelu Dobrinje koji je administrativno pripao entitetu FBiH, u opštini Novi Grad Sarajevo, nalazi se Trg Sabora bosanskog

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1961. 348
1971. 944
1981. 694

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Kako su se izgradila naselja Mojmilo i Dobrinja”. In media. Pristupljeno 25. 8. 2020. 
  2. ^ „Dobrinja I - Istočno Sarajevo 1992”. Jutjub. Pristupljeno 25. 8. 2020. 
  3. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]