Pređi na sadržaj

Kapela Sv. Georgija na pravoslavnom groblju u Pančevu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kapela Sv. Georgija na pravoslavnom groblju u Pančevu
Kapela Sv. Georgija na pravoslavnom groblju u Pančevu
Opšte informacije
MestoPančevo
OpštinaPančevo
Država Srbija
Vreme nastanka1868.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.zzskpancevo.org

Kapela Sv. Georgija na pravoslavnom groblju u Pančevu zadužbina je Marije i Lazara Dragičevića, uglednih pančevačkih dobrotvora i mecena 19. veka. Od 14. decembra 1853. godine kada je Lazar Dragičević dao je novac Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini za zidanje kapele na Pravoslavnom groblju, plan za zidanje kapele odobren je tek 1855. godine, kada je doneta i odluka o budućem sahranjivanju članova porodice Dragičević u kripti kapele. Odlukom od 8. jula 1869. godine kada je rešeno da se na kapeli podigne toranj koji je 1874. i izgrađen po planu pančevačkog arhitekte Konstantina Radotića, a radove je izveo građevinar Franjo Bahman, kapela dobija današnji izgled.

Kapela kao značajan primer sakralnih građevina manjih dimenzija predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.[1]

Arhitektura kapele[uredi | uredi izvor]

Kapela posvećena Svetom Georgija na Pravoslavnom groblju u Pančevu je jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i zvonikom. Prostor je izdeljen na tri traveja, su na fasadi naznačeni dorskim pilastrom sa bazom. Sokl u visini 50cm profilisan je pri vrhu. Prozori na apsidi i bočnim zidovima lučno su zasvedeni. Između krovnog venca i gejzona na bočnim fasadama kapele nalazi se friz slepih prozora. Zapadna fasada pročelja kapele vertikalno je rasčlanjena dorskim pilastrima sa dekorativnom plitkom rustikom. Na bočnim stranama pročelja u plitkim i lučno zasvedenim nišama nalaze se ikone bočno levo u visini završetka portala, Sv. arhanđel Gavrilo i bočno desno Sv. arhanđel Mihajlo. Ove slike su novijeg datuma, nastale su posle radova na kapeli 1984. godine.

Iznad portala nalazi se mermerna ploča sa natpisom na crkveno-slovenskom sa podacima o ktitoru, a na oltarskoj apsidi su natpisi sa godinama rođenja i smrti članova porodice Dragičević koji su do danas sahranjeni u kripti kapele. Iznad zapadne fasade diže se jednospratni zvonik sa malim kubetom i četiri prozora polukružno zasvedena. Levo i desno od baze zvonika pružaju se kraci u vidu pravougaonika sa završnim delom lučno zasvedenim. Unutrašnjost kapele podeljena je na pripratu, iznad koje se diže hor, naos sa niskim ikonostasom i oltarski prostor. Ikonostas je drvena pregrada sa carskim i bočnim dverima izvedenim u pozlati i duborezu. Prestone ikone za oltarsku pregradu kapeli delo su Konstantina Pantelića. Uroš Predić je 1907. godine za kapelu na Pravoslavnom groblju u Pančevu naslikao tri ikone, Sv. Đorđa, Sv. Dimitrija i Sv. Nikolu. Milan Butozan, slikar iz Pančeva, oslikao je 1931. godine unutrašnjost kapele. Ovo slikarstvo nije sačuvano jer su ga za vreme Drugog svetskog rata Nemci prekrečili i uništili ocenivši ga kao neprikladno slikarstvo za crkvenu ikonografiju.

Prema podacima iz literature dekorisanje kapele bilo je sastavljeno od 28 kompozicija na 130m². Prijem slikarskih radova Milana Butozana izvršila je komisija u kojoj su bili Toma Rosandić i Milo Milunović.

Njen najveći značaj je što je zadužbina čuvene porodice Dragičević, koja je tokom 19. veka imala veliki uticaj na privredni i kulturni život u Pančevu.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kapela Sv. Georgija na pravoslavnom groblju u Pančevu”. Zavod za zaštitu spomenika kulture u Pančevu. Arhivirano iz originala 14. 07. 2020. g. Pristupljeno 12. 7. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]