Obren Šupić
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
obren šupić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 1907. |
Mesto rođenja | Izgori, kod Gacka, Austrougarska |
Datum smrti | 17. mart 1943.35/36 god.) ( |
Mesto smrti | Bijela, kod Konjica, ND Hrvatska |
Profesija | zemljoradnik |
Delovanje | |
Član KPJ od | 1942. |
Učešće u ratovima | Narodnooslobodilačka borba |
Služba | NOV i PO Jugoslavije |
Heroj | |
Narodni heroj od | 27. novembra 1953. |
Obren Blagoja Šupić (Izgori, kod Gacka, 1907 — Bijela, kod Konjica, 17. mart 1943), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1907. godine u selu Izgorima kod Gacka, u siromašnoj seoskoj porodici. Posle osnovne škole, ostao je u rodnom mestu i bavio se zemljoradnjom.
Posle kapitulacije Jugoslavije 1941, Obren se vratio u rodno mesto i nastavio da se bavi zemljoradnjom, ali se nakon izbijanja oružanog ustanka, priključio ustanicima i učestvovao u prvim borbama u gatačkom srezu. Istakao se u odbrani sela od ustaških zločina, pa je ubrzo izabran za komandira čete u Gatačkom bataljonu. Kao komandir, u borbi kod Vrbe, jurišao je na čelu svoje čete na italijansku kolonu, koja je ubrzo bila razbijena. Ta borba i uspeh koji je postigla Obrenova četa imala je uticaj na širenje ustanka u gatačkom i bilećkom kraju. Kao komandir čete, Obren se istakao i u borbi protiv ustaša kod sela Gredelj. Godine 1942, primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije.
Prilikom povlačenja partizanskih snaga iz Hercegovine, u vrijeme velike neprijateljske ofanzive, juna 1942, Obren je bio postavljen na dužnost komandira čete u Prvom bataljonu novoformiranog Hercegovačkog partizanskog odreda, koji je, zajedno sa Petom crnogorskom brigadom, preuzeo osiguranje partizanske bolnice Vrhovnog štaba NOVJ, vodeći teške borbe, osobito s četničkim snagama. U tim borbama u pokretu ka Prozoru, Obren se borio na čelu svoje čete, koja je imala ulogu prethodnice kolone.
Obren je ostao na dužnosti komandira čete i prilikom formiranja Desete hercegovačke brigade, početkom avgusta 1942. godine. Istakao se u borbama vođenim u napadu na Kupres, avgusta 1942, u borbama kod Travnika i na drugim mestima.
Predvodio je svoju četu i u bici na Neretvi i u borbama protiv glavnine četničkih snaga na masivu Prenja. Poginuo je u borbi s četnicima kod Bijele, blizu Konjica, početkom marta 1943. godine.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 27. novembra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Narodni heroji Jugoslavije. Beograd: Mladost. 1975.