Županija Timiš
Županija Timiš Judeţul Timiș | |
---|---|
{{{caption2}}}
| |
Država | Rumunija |
Pokrajina | Banat |
Admin. centar | Temišvar |
Površina | 8.697 km2 |
Stanovništvo | 2011. |
— broj st. | 683.540 |
— gustina st. | 78,59 st./km2 |
— ISO 3166-2 | TM |
Zvanični veb-sajt |
Županija Timiš (rum. Judeţul Timiș — Okrug Tamiš, mađ. Temes megye) je okrug u rumunskom delu istorijske pokrajine Banat. Sedište Timiškog okruga je grad Temišvar.
Timiška županija[1] je deo evroregije Dunav-Karaš-Mureš-Tisa.
Poreklo naziva[uredi | uredi izvor]
Timiški okrug duguje ime reci Tamiš (rum. Timiș), koja većim delom protiče kroz njega.
Granice[uredi | uredi izvor]
Na zapadu se okrug graniči sa Srbijom, odnosno Vojvodinom, na severu se graniči sa Mađarskom i Aradskim okrugom, istočno je okrug Hunedoara, a južno okrug Karaš-Severin.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Timiški okrug zauzima krajnji jugoistočni deo Panonske nizije i njegov pobrdski obod. Površina okruga je 8.697 km² (3,6 % površine države) i to je po površini najveći okrug u Rumuniji. Na zapadu je zemljište ravničarsko, u sredini brežuljkasto, dok na istoku prelazi u krajnje planinsko (Karpati). Najniža tačka okruga je na jugozapadu (ispod 100 m nadmorske visine), dok se na krajnjem istoku zemljište izdiže i preko 500 metara.
U skladu sa tim smenjuju se i područja biljnog i životinjskog sveta: od oranica na zapadu, preko zone voćnjaka i vinograda u sredini do livada, šuma i pašnjaka na istoku.
Klima je umerena-kontinentalna sa velikim brojem sunčanih dana.
Rečni sistem se uglavnom bazira rekama Tamišu i Begeju i njihovim manjim pritokama. Na krajnjem severu reka Moriš čini granicu prema Mađarskoj.
Društveni uslovi[uredi | uredi izvor]
Po popisu iz 2006. godine u Timiškom okrugu je živelo 685.091 stanovnik, odnosno gustina je bila 79,8 st./km². Početkom 2013, Timiš je imao populaciju od 650,544 stanovnika. Tokom poslednjih pola veka broj stanovnika u okrugu se kretao na sledeći način:
Godina | Stanovništvo okruga[2] |
---|---|
1948. | 588.936 |
1956. | 568.881 |
1966. | 607.596 |
1977. | 696.884 |
1992. | 700.033 |
2002. | 677.926 |
2011. | 683.540 |
Po etničkoj pripadnosti stanovništvo je pretežno rumunsko, ali na području okruga živi i niz pripadnika narodnosti.
Najveća naselja[uredi | uredi izvor]
№ | Grad | Populacija | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Temišvar Lugoš |
1. | Temišvar | 319.279 | Veliki Semikluš Žombolj | |||||
2. | Lugoš | 39.314 | |||||||
3. | Veliki Semikluš | 12.312 | |||||||
4. | Žombolj | 10.808 | |||||||
5. | Dumbravica | 7.522 | |||||||
6. | Đirok | 5.652 | |||||||
7. | Deta | 5.553 | |||||||
8. | Đarmata | 5.210 | |||||||
9. | Buzjaš | 4.746 | |||||||
10. | Rekaš | 4.722 |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Timiški okrug je jedan od okruga sa najbržim privrednim rastom u Rumuniji. Razloge ovome treba tražiti u tome što je okrug od svih okruga u državi najzapadniji i, samim tim, najbliži ostatku Evropske unije, a pored toga okrug, kao deo nekadašnje Austrougarske, ima i bogatu zaostavštinu na ovom polju.
Okrug ima posebno značajnu i dugu industrijsku tradiciju. Najrazvijenije privredne industrijske grane su:
- Mašinska industrija
- Prehrambena industrija
- Hemijska industrija
- Tekstilna industrija
- Elektronska industrija
- Drvoprerađivačka industrija
Turizam je sve važnija privredna delatnost i naglo se razvija. Najvažnije odredište je stari grad Temišvar, a ostala važna mesta su: banja Buzjaš, zamci Banlok i Karanj i oblast Fađet sa očuvanom prirodom. Razvija se i ribolovni turizam na svim vodotocima.
Upravna podela i naselja[uredi | uredi izvor]
Timiški okrug ima:
- 8 varoši:
- Veliki Semikluš (rum. Sânnicolau Mare) — 13.298 stanovnika.
- Žombolj (rum. Jimbolia) — 11.605 stanovnika.
- Rekaš (rum. Recaş) — 8.188 stanovnika.
- Buzjaš (rum. Buziaș) — 7.738 stanovnika.
- Fađet (rum. Făget) — 7.356 stanovnika.
- Deta (rum. Deta) — 6.582 stanovnika.
- Gataja (rum. Gătaia) — 6.101 stanovnika.
- Čakovo (rum. Ciacova) — 4.939 stanovnika.
- 85 seoskih opština, koje se sastoje od po nekoliko bliskih sela.
Zbog toga je broj sela u okrugu znatno veći. Od ovih sela treba spomenuti sela sa pripadnicima srpske manjine u Rumuniji:
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vojvodina i Timiš jačaju regionalnu saradnju u brojnim oblastima”. vojvodina.gov.rs.
- ^ National Institute of Statistics, „Populația la recensămintele din anii 1948, 1956, 1966, 1977, 1992 și 2002” Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. septembar 2006)
- ^ „Etnički sastav Rumunije prema popisu iz 2011.”. Institutul Național de Statistică. Pristupljeno 28. 02. 2023.
- ^ „Populaţia stabilă pe judeţe, municipii, oraşe şi localităti componenete la RPL_2011”. recensamantromania.ro. Pristupljeno 03. 03. 2023.