Pređi na sadržaj

Rajko Lešjanin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rajko Lešjanin
Rajko Lešjanin
Mesto rođenjaLešjeKneževina Srbija
Mesto smrtiBečAustrijsko carstvo
ObrazovanjeStudije prava
ZanimanjeMinistar pravde (1861-1868)

Rajko Lešjanin (Lešje 29. januar 1826Beč, 31. oktobra 1872) bio je srpski ministar pravde u vreme druge vladavine kneza Mihaila Obrenovića. Bio je kratkotrajni član Namesništva nakon atentata na kneza Mihaila Obrenovića. Bio je i jedan od rektora Beogradskog Liceja.

Detinjstvo i školovanje[uredi | uredi izvor]

Rajko Lešjanin je bratanac Stojana Jovanovića Lešjanina i detinjstvo je proveo u rodnom Lešju. Prelaskom njegovog strica Stojana u veća naselja, on ga je pratio, te se Rajko školovao u Paraćinu, Ćupriji, Kruševcu, Kragujevcu i Beogradu. Gimnaziju je pohađao u Kragujevcu i Beogradu, gde je studirao i na Liceju. Svoje školovanje je nastavio u Hajdelbergu i Berlinu, gde je slušao „državne nauke”. Diplomirao je u Parizu.[1] Brat mu je bio Milojko Lešjanin.

Radni vek[uredi | uredi izvor]

Po povratku iz inostranstva, Lešjanin postaje profesor na Beogradskom Liceju i u nekoliko navrata biva biran za rektora. Nakon toga, bio je sekretar u Državnom Savetu, a od 1861. godine postaje Ministar pravde, sve do atentata na kneza Mihaila Obrenovića. Nakon toga na kratko je bio postavljen za jednog od prva tri namesnika u ime maloletnog Milana Obrenovića i na toj poziciji je bio nepunih mesec dana. Nakon toga je bio "ministar na raspoloženju". Teško se razboleo i preminuo u Beču, 31. oktobra 1872.[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Institucije Justinijanovog Rimskog prava (1857)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Milićević, M.Đ (1888). Pomenik znamenitih ljudi u srpskoga naroda novijega doba. Beograd: Srpska kraljevska štamparija. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]